Kraljevina Belgija rekli bi po naški no želimo li biti politički korektni morali bismo spomenuti i nizozemski naziv Koninkrijk België, francuski Royaume de Belgique i njemački Königreich Belgien. To ponavljanje naziva na nekoliko jezika je upravo bit onoga što Belgija jeste, jedinstvena država dvije kulturno, jezično i povijesno različite pokrajine, Flandrije na sjeveru zemlje u kojoj se govori nizozemski jezik i Valonije na jugu u kojoj se govori francuski te malim njemačkim govornim područjem na istoku.

Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe, zemlja u kojoj su se te dvije kulture oduvijek miješale, dijelile i spajale što se odražava i danas u državnim institucijama i političkoj povijesti. Jednako tako teritorij današnje Belgije bio je oduvijek prostor sukoba tako da su ga znali zvati bojnim poljem Europe a taj termin dodatno se učvrstio i tijekom dva svjetska rata. Uz Flandriju i Valoniju treću regiju čini glavni grad Bruxelles koji je dvojezično područje iako većina stanovnika govori francuskim jezikom.

Kako su dva toliko različita naroda završila u istoj državi? Put do toga nije bio lagan niti jednostavan, od 16. stoljeća Belgija je bila poprište mnogih ratova između europskih sila a neovisnost od Nizozemske dobila je tek 1830. godine. Ipak različitost je Belgiji donijela uspjeh, bez ovog preduvjeta vjerovatno ne bi postala zemlja kakvu danas poznajemo, kozmopolitski miks dva glavna naroda i stotina drugih naroda koji su ovdje pronašli svoje mjesto. Flamanci čine oko 60% stanovništva Belgije, Valonci oko 30% a ostatak čine imigranti iz brojnih zemalja Europe i Sjeverne Afrike.

Kozmopolitski miks Belgije je zaslužan da je ona u novije doba postala jedna od osnivačica Europske unije i NATO-a, u glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Belgija ima oko 11 milijuna stanovnika na površini gotovo pa dvostruko manjoj od Hrvatske. Slikovito to znači da na toj površini žive 342 stanovnika po km² što je čini jednom od najnapučenijih europskih država. Zanimljiv je podatak da čak 97% tog stanovništva živi u gradovima što predstavlja jedan od najvećih postotaka urbanizacije na svijetu.

	Location	Arrival	Departure
1	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
2	Ghent, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
3	Bruges, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
4	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
5	Leuven, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.
6	Antwerp, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.

 

Bruxelles – 10.07.2017.

Ovaj puta na putovanje nisam krenuo u potpuno samostalnoj organizaciji, Belgiju sam posjetio na poziv belgijskog veleposlanstva i Gospodarskog i trgovinskog predstavništva belgijskih regija u Republici Hrvatskoj te Brussels Airlinesa i Thon Hotels. Logistika je već uglavnom bila pripremljena za mene a ja sam se slobodno mogao prepustiti ljepšem dijelu planiranja putovanja – odabiru gradova koje ću posjetiti, znamenitosti koje ću pogledati i rute kojom ću to postići.

Osim vašeg dežurnog Tripologa na putovanje je krenula i mala ali odabrana ekipa blogera i novinara iz Hrvatske. Naš domaćin je Antonio Garcia, ekonomski i komercijalni ataše Brussels Invest&Export pri veleposlanstvu Belgije u Zagrebu. Simpatični Belgijanac se pobrinuo za vrhunsku organizaciju putovanja, svaki trenutak je pomno isplanirao i toliko pažnje nam posvetio da nas je sve skupa pomalo razmazio.

Našli smo se na zagrebačkom aerodromu netom pred polijetanje direktnog leta Brussels Airlinesa. Svakodnevni letovi povezuju Zagreba sa Brusselsom i za nešto manje od dva sata udobnog leta možete stići u glavni grad Belgije i Europske Unije.

Vrijednost više možete dobiti sa novom uslugom Brussels Airlinesa pod nazivom Hi Belgium Pass. Za samo 149€ možete dobiti cijeli paket za putovanje u Belgiju, uključen je povratni let iz Zagreba u Brussels, neograničeni vlakovi unutar Belgije te besplatan ulaz na atrakcije u 2 belgijska grada po izboru. Odlična ponuda za jednostavni vikend city break, više o ovome pročitajte u našem članku ovdje.

Brussels Airlines nam je osigurao karte Flex&Fast za naše putovanje, osim checked prtljage u tu kategoriju karte uključen je i obrok te piće kao i sjedala u prvim redovima aviona te priority boarding. Novo iskustvo za vašeg Tripologa, ovaj puta letim u višoj kategoriji od uobičajene. Osim obroka, kave, nekoliko piva, čokolade…pobrinuli su se i za mali poklon prije ukrcaja. Mogao bih se lako naviknuti na ovakvu uslugu. 🙂

Za smještaj su se pobrinuli Thon Hotels, velika norveška hotelska grupacija koja nam je osigurala boravak u njihovom Brussels City Centre hotelu. Hotel se nalazi na ulasku u centralnu zonu grada, odmah na kraju glavne pješačke ulice Brusselsa, odlična lokacija sa koje je sve lako dostupno pješke. Smještaj je odličan, moja je soba na 27 katu ovog velikog hotela, bolje reći suite jer osim spavaće sobe sa krevetom tu je dnevni boravak, hodnik i veliko kupatilo. Sve je ukusno uređeno i opremljeno svim sitnicama koje bi vam mogle zatrebati na putovanju, od papuča i ogrtača pa do igle i kišobrana. Thon Hotels se također pobrinuo za mali poklon, preukusna belgijska čokolada čekala nas je na krevetu. Definitivno će me razmaziti u ovoj Belgiji. 🙂 Gdje god se okrenem mali znak pažnje me čeka.

Ostavili smo stvari u hotelu i odmah krenuli na planiranu večeru. Naš domaćin Antonio vodi nas u jedan od najstarijih i najpoznatijih restorana Brusselsa – Chez Léon. Restoran se nalazi u samom srcu grada, nedaleko od glavnog trga a 120 godina tradicije jamči kvalitet.

Belgijska kuhinja je poznata po morskim plodovima a dagnje su jedan od specijaliteta kako zemlje tako i restorana Chez Léon. Za predjelo smo upravo to i dobili – morske plodove. Tu su frigane lignje, škampi i račići te dagnje u siru. Iako nisam baš veliki ljubitelj hrane iz vode i radije biram onu koja hoda po kopnu ovo je bilo odlično.

Za glavno jelo sam odabrao neki belgijski goveđi gulaš. Bio je prvoklasan, čak je i zastavica Belgije našla svoje mjesto u mom tanjuru ako bih slučajno zaboravio porijeklo večere. Naravno uz sve to dobro se uklopilo i odlično belgijsko pivo.

Večera je bila odlična, pivo vrhunsko a u dobroj atmosferi starog restorana i ugodnom društvu sve je izgledalo još bolje.

Iako se restoran nalazi u strogom centru i ima dugu tradiciju te je jedan od poznatijih u gradu cijene nisu pretjerane, dapače svima su dostupne. Na primjer cijena mog gulaša koji je bio prilično obilan je 15€ što nikako nije pretjerano. Preporučujem.

Za kraj dobili smo još jedan poklon od našeg domaćina, kutiju sa poznatim, tradicionalnim belgijskim keksima Jules Destrooper. Lijepa kutija sa slikama Bruxellesa, ako ste u potrazi za dobrim i autentičnim suvenirom ovo je dobar izbor.

Do hotela smo se vratili pješke, lagana šetnja nakon obilne večere dobro nam je došla za bolji san a to je ono što nam je potrebno nakon dugog ali lijepog dana.

Rano ujutro krećem dalje na zapad, posjetiti Gent i Brugge. Tu se privremeno razilazim sa našom grupom, pošto sam u glavnom gradu Belgije već bio nekoliko puta i imam već objavljen putopis iz Bruxellesa u dogovoru sa našim domaćinom odlučio sam se otići korak dalje, idem malo bolje istražiti Belgiju, preciznije Flandriju. Prva sutrašnja stanica je Gent.

 

FAKTOLOGIJA TRIPOLOGIJE:

Zanimljive činjenice o Gentu
Sa oko 250.000 stanovnika Gent je treći po veličini grad u Belgiji.
Na nizozenskom jeziku naziv je Gent, na francuskom Gand, ne engleskom Ghent. Pošto se grad nalazi u Flandriji, tj. u Nizozemskom govornom području mi ćemo koristiti naziv Gent.
Povjesničari vjeruju da riječ Gent porijeklo vuče od keltske riječi “ganda” što znači ušće.
Tijekom 11., 12. i 13. stoljeća Gent je bio drugi po veličini grad u Europi, odmah iza Pariza, ponajviše zahvaljujući razvijenoj tekstilnoj industriji i trgovini.
Travnjaci oko Genta daju idealnu ispašu za ovce što je u konačnici davalo izvrsnu vunu. Vrlo brzo su potrebe narasle a domaći resursi bili iscrpljeni pa se počelo sa uvozom vune iz Engleske i Škotske. Vuna je bila glavni pokretač razvoja i bogatstva grada.
Karlo V, budući španjolski kralj i car Svetog Rimskog Carstva rođen je u Gentu. Iako rođen u ovom gradu nije baš bio prijateljski raspoložen prema njemu i njegovim stanovnicima.
Nakon gušenja pobune iz 1539. godine Karlo V natjerao plemiće Genta da hodaju po ulicama grada bosonogi i sa omčom oko vrata. Od tada stanovnike Genta zovu Stroppendragers (nosači omči).
Centar Genta je najveće područje bez automobila u Belgiji što je jedan od glavnih razloga zašto je srednjovjekovni centar grada tako dobro očuvan.
Gent je univerzitetski grad sa 65.000 studenata što čini preko 25% ukupnog stanovništva.
Grad Gent promovira “bezmesni” četvrtak svakog tjedna (Donderdag Veggiedag) kada se po svim restoranima, školama i javnim ustanovama promovira vegetarijanska hrana. Gent ima najveći broj vegetarijanskih restorana po glavi stanovnika na svijetu.
I za kraj jedna zanimljivost za cijelu Belgiju. Znate li da je država nedavno vrlo dobro funkcionirala punih 589 dana bez vlade! Razmislite o tome. 🙂 Mnogi kažu da je i bolje tako, barem su bili sigurni da se neće uvesti neki novi porez.

Gent – 11.07.2017.

Dobro došli u Srednji vijek

Gent (nizozemski) ili Gand (francuski) je treći grad po veličini u Belgiji, nalazi se u regiji Flandriji kao i ostali gradovi koje planiram posjetiti, naseljen je Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika. Gent se nalazi na sjeveru Belgije, na ušću rijeke Lys u rijeku Schelde a kanalom je povezan sa Sjevernim morem te je značajna luka bio kako kroz povijest tako i danas. U Gentu ima mnogo sačuvanih građevina tradicionalne srednjovjekovne arhitekture. Posebno su značajne Béguinage, skupina crkava, samostana i ostalih građevina koje je gradio crkveni red Beguines u 13. stoljeću a nalaze se na listi Svjetske baštine UNESCO-a.

Arheološki nalazi pokazuju da je Gent bio naseljen još u rimskom razdoblju.

Oko 650 godine je sveti Amand osnovao dva samostana koji će postati jezgra budućeg grada, na tom prostoru oko samostana nastalo je gradsko naselje. U 9. stoljeću Gent su poharali Vikinzi no nakon toga brzo je rastao, najviše zahvaljujući dobrim vezama sa Engleskom i Škotskom.

Zanimljivo je da je Gent do 13. stoljeća postao najveći grad u sjevernoj Europi te drugi grad po veličini u Europi, odmah nakon Pariza. Oko 1300. godine već je imao 65.000 stanovnika, ponajviše zahvaljujući razvijenoj tekstilnoj industriji, posebice vuni. U to vrijeme je postao jedno od prvih europskih industrijskih središta a Flandrija jedna od najrazvijenijih regija Europe.

Grad je danas pravi mamac za turiste, bogat je lijepom i očuvanom srednjovjekovnom arhitekturom, nije uobičajeni grad muzej već je i dalje grad u kojem se živi, uspješno su našli načina da spoje povijest i moderan život.

Od Bruxellesa ga dijeli manje od 60 km, najlakše je do Genta stići vlakom, uz brze belgijske željeznice to znači svega malo više od pola sata vožnje. Vlakovi su česti i udobni a velikih gužvi nema. Karta košta 9,2€ i možete ju kupiti na automatima na svim stanicama.

Za polazak sam odabrao stanicu Brussel-Noord koja se nalazi na 5 minuta pješke od mog hotela. Destinacija je stanica Gent-Sint-Pieters kroz koju prolaze svi vlakovi koji odlaze dalje na zapad, na primjer u Brugge ili Ostende. U Gentu postoji još jedna stanica, Dampoort, ona je još malo bliže starom gradu no veze prema njoj su puno rjeđe i uglavnom je potrebno presjesti na Sint-Pieters stanici. Ja sam se odlučio krenuti pješke sa Sint-Pitersa, 2 kilometra lagane šetnje nije nešto što bi mi moglo predstavljati ikakav problem.

Ono što će vam u Belgiji vjerovatno privući pažnju jesu prelijepe željezničke stanice.

U mnoge od njih nakon ulaska imat ćete dojam da ste ušli u vrhunsku umjetničku galeriju pa se ne čudite ako u njima poželite provesti neko vrijeme kao što sam i ja proveo. Željezničku stanicu u Antwerpenu mnogi smatraju najljepšom na svijetu no o tome ćemo pisati nešto kasnije, danas vam kroz nekoliko fotografija predstavljamo onu u Gentu.

Put prema gradu prolazi kroz park Citadel. U njemu je pomalo čudan prolaz kroz stijene, više nalik nekim morskim pećinama nego kopnenom parku.

Što ste bliže povijesnom centru grada broj kanala koje ćete preći sve je veći a grad sve više liči na Amsterdam, što zbog brojnih kanala, što zbog arhitekture.

U povijesnom centru Genta većina glavnih atrakcija tiska se na relativno malom prostoru.

Ukoliko ste u stisci sa vremenom najvažnije atrakcije možete brzo i lako pješke obići. Najvažnije tri gradske znamenitosti, crkvu Sv. Nikole, toranj Belfry i katedralu Sv. Bavo možete uhvatiti odjednom, doslovno jednim pogledom. Obala Graslei nalazi se nešto dalje uz rijeku Leie, također i tvrđava Gravensteen, no svejedno sve je to vrlo blizu jedno drugo i lako nogama dohvatljivo.

Prvo ćete naići na crkvu Svetog Nikole (Sint-Niklaaskerk) iz 13. stoljeća sa impresivnim tornjem. Toranj je građen u fazama kroz nekoliko stoljeća, u ovisnosti od dostupnih sredstava za izgradnju.

Između crkve Svetog Nikole i tornja Belfry nalazi se moderna ali i pomalo čudna i kontraverzna građevina gradskog paviljona (Stadshal). Ovdje se povremeno održavaju koncerti, plesovi ili tržnice. U vrijeme moje posjete paviljon je bio u obnovi. Odmah iza paviljona je lijepa zgrada gradske vijećnice.

Odmah zatim slijedi toranj Belfry, srednjovjekovna građevina iz 13. stoljeća koja zajedno sa tornjem crkve Sv. Nikole i tornjem Sv. Bavo katedrale

čini kompleks od tri tornja koja možete uhvatiti jednim pogledom i koji su prepoznatljivi znak Genta. Belfry je najviši zvonik u zemlji i zajedno sa još nekoliko sličnih tornjeva u Belgiji i Francuskoj nalazi se pod UNESCO-vom zaštitom. Belfry je otvoren za turističke posjete, ukoliko želite za 8€ možete se popeti na vrh.

Treća znamenitost koja slijedi odmah iza Belfry-ja je Sv. Bavo katedrala. Izgradnja današnje katedrale je počela u 11. stoljeću no na istom mjestu se i prije nalazila drvena crkva iz 10. stoljeća. Izgradnja je dugo trajala, više puta je proširivana i nadograđivana i konačno je završena tek 1569. godine.

Sv. Bavo katedrala je mjesto gdje se čuva remek djelo braće Huberta i Jana van Eyck – Obožavanje mističnog janjeta ili Het Lam Gods. Slika je nekad bila dio oltara a danas se čuva u posebnom dijelu katedrale i potrebno je platiti 4€ za ulaznicu no svakako vrijedi to vidjeti. Remek djelo braće Eyck smatraju jednom od najvažnijih slika u Belgiji pa i šire. Sastoji se iz nekoliko panela, gledati možete koliko hoćete, dobit ćete i besplatni audio guide, no fotografiranje je zabranjeno.

Nisam neki stručnjak za umjetničke slike i iskreno ne razumijem čemu tolika fama oko ove slike no ovako sa laičke strane gledano moram priznati da nešto mistično doista postoji u njoj. Znate ono kada stanete pred neko umjetničko djelo i gledate u njega…i gledate…i gledate…i uopće ne možete odvojiti pogleda? Valjda to onda znači da je u pitanju remek djelo.

Sa stražnje katedrale se nalazi Van Eyck trg sa zanimljivom skulpturom i dobrim pogledom na katedralu i Belfry toranj.

Još korak dalje slijedi nova zanimljiva građevina, dvorac čudnog imena – Geraard de Duivelsteen, u slobodnom prijevodu to bi otprilike značilo Geralda Vražjeg (!). Nalazi se na Reep kanalu i prilično je fotogenična zgrada, stare srednjovjekovne zidine koje izlaze direktno iz vode plijene pažnju. U pitanju je još jedna građevina iz 13. stoljeća, tog zlatnog vremena Genta, vjerovatno ste već primijetili da se sve značajno u gradu počelo graditi u tom periodu. Zgrada je imala raznovrsnu primjenu, od rezidencije vitezova preko arsenala, samostana i škole pa sve do ludnice i zatvora.

Sljedeća stanica na mojoj ruti je Vrijdagmarkt, trg velik 100 x 100 metara što ga čini najvećim trgom u gradu ali je ujedno i jedan od najstarijih. Njegovo ime sadrži i njegovu povijest i njegovu svrhu, u prijevodu to bi značilo doslovno “tržnica petkom”. Tradicija održavanje tržnice petkom ovdje je započeta još davne 1199. godine i nije prekinuta sve do danas.

Centralno mjesto na trgu zauzima spomenik Jacobu van Arteveldeu, mudrom čovjeku iz Genta koje se stavio na stranu Engleske u stogodišnjem ratu što je Gent stavilo u neutralan položaj i osiguralo njegov daljnji razvoj tijekom 14. stoljeća. Točno na ovom mjestu Artevelde je bio pogubljen 1345. godine. Njegova ruka na spomeniku je ispružena u smjeru Engleske.

Nekoliko desetina metara od velikog trga Vrijdagmarkt nailazim na prve kanale Genta. Preko tih kanala vode pješački mostovi puni cvijeća sa kojih se pruža super pogled na kanal i ono što se događa oko njega. Ovdje se uz kanal pruža Kraanlei obala ukrašena cvijećem sa prelijepim pogledom na stare kuće koje izviru iz vode dok po njemu plove čamci sa zaljubljenim turistima. Idilično mjesto, odmah mi je postalo najdraže u gradu. Kraanlei obala je ujedno i polazno mjesto čamaca za plovidbu kanalom, vjerujem da ćete krenuti sa jednim, cijena je pristojnih 7€ po osobi i siguran sam da bi to bilo lijepo iskustvo. Ja nažalost nisam imao vremena za to jer mi je raspored zgusnut.

Uđite u House of Alijn, posjeta dvorištu kuće je besplatna. Ukoliko želite za 6€ možete ući i u muzej u kojem ćete vidjeti kako je izgledao svakodnevni život u Gentu. Ja nažalost nisam imao vremena za to ali sam ušao u staro dvorište, unutra je i mali birc sa intimnom atmosferom.

Prošetajte se i okolnim ulicama po četvrti Patershol i vrlo brzo ćete se naći u srednjem vijeku uživo. Četvrt Patershol izgleda vrlo očuvano i autentično te nekako intimno, za divno čudo turisti ovdje su rijetki i imat ćete grad samo za sebe.

Stotinjak metara zapadnije uz kanal dolazim do dvorca Gravensteen koji planiram posjetiti. Gravensteen je još jedna od velikih turističkih atrakcija Genta, možda čak i najveća.

Dvorac je izgrađen 1180. godine na mjestu nekadašnje drvene tvrđave i bio je sjedište flandrijskih grofova sve do napuštanja u 14. stoljeću. Nakon toga, kao i mnogi slični objekti, imao je raznoliku namjenu, prvo kao sud, pa zatvor, kasnije je potpuno napušten pa se dio njegovih zidina koristio za gradnju okolnih kuća. Jedno vrijeme u njemu se čak nalazila tvornica a onda su krajem 19. stoljeća odlučili da ga sruše (!). Na sreću do rušenja nije došlo a nakon što ga je 1885. otkupio grad Gent počelo se sa njegovom obnovom. Danas možemo uživati u rezultatima te obnove.

Ispred samog Gravensteen dvorca nalazi se još jedan stari i lijepi trg – Sint-Veerleplein.

Dvorac Gravensteen možete posjetiti. Ulaznica je 10€ no imate li slučajno Press Card ulaz je besplatan. Naravno po starom dobrom Murphyjevom zakonu baš taj dan sam ostavio moj Press Card u hotelu u Bruxellesu tako da sam se morao sa žaljenjem rastati od mojih 10 eura.

Što je tu je. Glavno je da sam ja ušao unutra. Cijela ruta za obilazak dvorca Gravensteen dobro je označena i osmišljena, prolazi se kroz nekoliko prostorija, svaka sa drugom tematikom. Osim dvorane sa oklopima vitezova i srednjovjekovnim oružjem tu je i mala kapela, nekoliko prostorija za mučenje, zatvor, dvorana sa tronom…a sa vrha dvorca pruža se sjajan pogled od 360 stupnjeva na cijeli Gent.

Velik dio prostora dvorca zauzimaju prostorije sa spravama za mučenje, tu je čak i originalna srednjovjekovna giljotina. Puno je ovdje bizarnih alata tipa stega za prste, lomilo za zglobove, stolovi za istezanje, sjekire, noževi i bodeži…mjesto preporučeno za sadiste. Inače u Belgiji ima puno tih muzeja sa spravama za mučenje, ovdje je tortura bila sustavni dio života i smrti u mračnom srednjem vijeku.

Za kraj tu je dvorana sa tronom, ne izgleda impresivno kao neke novije kraljevske dvorane kakve sam posjećivao no ipak je ovdje u pitanju srednjovjekovni dvorac.

Moguće je napraviti i cijeli krug po zidinama Gravensteena. Na svakom dijelu tih zidina možete uživati u super pogledu na kanale i grad.

Za oko mi je zapao zanimljiv detalj, na jednom dijelu zidina isturen je podest iznad kanala kao svojevrstan zatvoreni balkon a na dnu podesta je rupa i otvoren pad do vode ispod nje. Ovo je srednjovjekovni wc. Sad zamislite pogleda ovima koji su šetali uz kanal ili, ne daj bože, plovili uz zidine dvorca. 🙂

Stotinjak metara južnije od dvorca Gravensteen počinje nešto što bismo mogli nazvati centrom društvenog i turističkog života grada. To su obale uz rijeku Leie, lijeva obala zove se Korenlei, desna Graslei.

Graslei i Koronlei su mjesta najljepših kuća u Gentu, ovdje se tiskaju kafići i restorani jedan uz drugi, ulice su pune ljudi, dijelom domaćih no još više turista…ovdje vam sigurno neće biti dosadno a fotoaparat nećete vraćati u torbu.

Na ovom mjestu se nalazilo pristanište brodova još u 5. stoljeću, tada je Graslei bio dom glavne luke za trgovinu brašnom. Ipak većina građevina napravljena je u srednjem vijeku te obnovljena pred Svjetsku izložbu 1913. godine kada je i nastao današnji izgled.

U Gentu traju pripreme za čuveni Gentse Feesten. Svake godine festival se održava tijekom 7-og mjeseca a u 10 dana trajanja posjeti ga impresivnih 2 milijuna posjetitelja.

A što napraviti kada ti treba velika bina za koncert a nemaš mjesta za nju? Gent je našao rješenje, binu su stavili doslovno preko rijeke poput širokog mosta! Tako su dobili mjesto i za binu i za publiku koja će, siguran sam, popuniti obje obale rijeke Leie. Na moju žalost svi ti radovi, kamioni, skele, radnici…pokvarili su mi svaki kadar.

Na Koronlei obali nalazi se još jedna od srednjovjekovnih crkvi Genta – Sint-Michielskerk (crkva Sv. Mihaela). Gradnja crkve je počela tijekom 15. stoljeća na mjestu stare, u požaru stradale, kapele iz 12. stoljeća. Daljnja sudbina današnje crkve nije bila laka, više puta su njeni dijelovi bili rušeni a nikada nije bila završena do kraja. Glavni toranj je trebao biti visok 134 metra međutim nikada nije završen zbog nedostatka sredstava. Danas vidimo samo dio onoga što je on trebalo biti.

Do crkve Sv. Mihaela nalazi se najpoznatiji most u Gentu očekivanog imena – Sint-Michielsbrug. Ovaj most je jedino mjesto u gradu sa kojega je moguće vidjeti sva tri čuvena tornja koje sam već spominjao – toranj crkve Sv. Nikole, Belfry i toranj Sv. Bavo katedrale. Držite fotoaparat spremnim, trebat će vam.

Na desnoj obali rijeke Leie odlučio sam napraviti još jedan krug, grad je pun i totalno živ iako je tek 14 h i radni je dan. Ima nešto privlačno u ovom gradu, čini se življi od drugih belgijskih gradova, valjda zahvaljujući činjenici da četvrtinu stanovništva čine studenti kao i velikom broju turista.

Prošao sam pored prelijepe zgrada pošte i skrenuo u Korenmarkt, glavnu pješačku ulicu.

Negdje na sredini ulice zanimljiv detalj, nekoliko desetina cipela vise sa jednog kabla iznad ulice. O čemu se radi nemam pojma.

Vrijeme je da krenem prema stanici, pola dana davno je prošlo a ja danas imam u planu posjetiti još jedan grad, obližnji Brugge. Za povratak sam se odlučio krenuti sa druge stanice u gradu, Dampoort koju sam već spominjao. Nešto je bliža starom gradu i mjestu na kojem se nalazim, uz to uvijek volim odabrati drugačiji put od onoga kojim sam došao ukoliko je to moguće.

Do stanice sam namjerno krenuo nešto dužim putem ne bi li usput vidio još jednu neformalnu atrakciju grada, ulicu punu grafita – Werrengarestraat. U biti više je u pitanju prolaz između dvije ulice nego prava ulica no svejedno. Kontraverzni su stavovi o ovoj ulici, nekima se sviđa i nalaze ju kreativnom, drugima je to samo išarana ulica i radije bi da je nema. Meni je bilo zanimljivo a vi procijenite sami.

Nekoliko koraka dalje još jedno šareno iznenađenje. Ovdje je čak i vojno vozilo išarano u veselije boje! 🙂

Negdje u tom trenutku, na putu do Dampoort stanice, počela je padati kiša koja će me pratiti ostatak dana. Vrijeme u Belgiji i nije baš sjajno ovih dana, s obzirom da je polovica 7. mjeseca i da smo Hrvatsku napustili sa 37 C ovdašnjih jedva 20-tak i oblačno vrijeme uz kišu bilo je prilično iznenađenje.

U Gentu možete naći opuštenih pa i pomalo čudnih detalja no to samo potvrđuje mladost i vedar duh grada. Na primjer ležaljke za plažu nasred ulice gdje ljudi mogu uloviti ono malo sunca koje im stoji na raspolaganju ili potpuno opušten i neobavezan plastični kip djevojke na inače dosadnom kanalu. Sviđa mi se Gent!

 

Koliko je Brugge različit i sličan Gentu pročitajte u našem sljedećem putopisu. Ova dva grada nalaze se vrlo blizu jedan drugome, dijele zajedničku povijest i razvoj, nastali su u slično vrijeme, arhitektura je slična, čak i veličina…no ima puno toga što ih razlikuje. Ljudi uvijek pitaju isto, treba li vidjeti oba grada ili je jedan dovoljno…ako je jedan kopija drugoga koji od njih dva odabrati. Na to pitanje imam jednostavam odgovor – posjetite oba.

Pa idemo onda – Brugge putopis.

 

CIJENE:

Što…	…i pošto
Vlak Brussels – Gent	9,20€
Ulaznica u dio u Sv. Bavo katedrali u kojem se čuva remek djelo sa oltara iz 15. stoljeća braće Van Eyck – Het Lam Gods (obožavanje mističnog janjeta)	4€
Ulaznica u dvorac Gravensteen	10€
Vlak Gent – Brugge	6,70€

 

GALERIJA: