Brugge (nizozemski) ili Bruges (francuski) je najveći grad u regiji zapadna Flandrija i naseljen je Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika. Grad ima 117.000 stanovnika od čega ih oko 20.000 živi u zaštićenom povijesnom središtu koje se na nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske kulturne baštine.

Luka Bruggea imala je kroz povijest veliki gospodarski značaj zbog kojega su ga krajem 19. stoljeća zvali i glavnim trgovačkim gradom svijeta. Slično kao i druge sjevernjačke gradove koji se nalaze na kanalima često ga zovu “Venecijom sjevera”.

Zlatno doba Brugge je proživio od 12. do 15.stoljeća zahvaljujući bogatstvu koje stekao razvijenom tekstilnom industrijom, prvenstveno vunom, te dobrim trgovačkim vezama sa Engleskom i Škotskom. U to vrijeme ostvaruju se dobre veze sa lukom u Genovi što otvara put trgovini sa Mediteranom, prvenstveno začinima sa istoka. U to vrijeme jačaju i financijski tokovi, nastaju i prve banke kao i burza koja se otvara već 1309. godine što ju možda čini najstarijom trgovinom dionicama na svijetu. Sve to dovelo je do toga da je grad postao u to vrijeme vodeća tržnica novcem na nizozemskom teritoriju.

U 15. stoljeću vojvoda Burgundije Filip Dobri ustanovio je svoj dvor u Bruggeu istovremeno kada i u gradovima Bruxellesu i Lilleu što je privuklo mnoge umjetnike, bankare, i općenito poznate osobe iz cijele Europe. U to vrijeme se držalo da su pređe vune iz Bruggea najbolje na svijetu a gradska populacija narasla je na u to vrijeme značajnih oko 200.000 stanovnika.

Tijekom 16.stoljeća kanal Zwin zahvaljujući kojem je Brugge postao pomorskom metropolom počeo se zatrpavati muljem i ubrzo je Antwerpen preuzeo ulogu vodeće flandrijske luke. Tijekom 17. stoljeća razvila se proizvodnja čipke i pokušao se povratiti stari sjaj grada, pomorska infrastruktura je obnovljena i ostvarene su nove pomorske veze no grad je nastavio propadati. Krajem stoljeća broj stanovnika je pao na samo 50.000.

Novi val razvoja grada počeo je u drugoj polovici 19. stoljeća zahvaljujući britanskim i francuskim turistima, u to vrijeme Brugge je postao jednom od prvih turističkih destinacija Europe. Industrijski je tek u drugoj polovici 20. stoljeća počeo vraćati dio svoje slavne prošlosti, u to vrijeme je izgrađena luka Zeebrugge koja je dodatno proširena 1970-ih i 1980-ih te je postala jedna od najmodernijih i najvažnijih europskih luka. U isto vrijeme je procvjetao internacionalni turizam, što je kulminiralo 2002. godine kada je Brugge postao europski glavni grad kulture.

Grad je danas pravi mamac za turiste, jednako kao i Gent bogat je lijepom i očuvanom srednjovjekovnom arhitekturom i u određenom smislu postoji izvjestan rivalitet među njima koji je dijelom nastavak rivaliteta kakav je postojao kroz prošlost.

Od Bruxellesa ga dijeli nešto manje od 100 km udaljenosti, od Genta 47 km te je moguće pa čak i uobičajeno u jednom danu posjetiti oba ova grada baš kako je i vaš Tripolog napravio.

Najlakše je iz Bruxellesa ili Genta do Bruggea stići vlakom, uz brze belgijske željeznice to znači oko sat vremena vožnje iz Bruxellesa odnosno manje od pola sata iz Genta. Vlakovi su česti i udobni a velikih gužvi nema. Karta košta 14,7€ iz Bruxellesa odnosno 6,7€ iz Genta i možete ju kupiti na automatima na svim stanicama.

Vrijednost više možete dobiti sa novom uslugom Brussels Airlinesa pod nazivom Hi Belgium Pass. Za samo 149€ možete dobiti cijeli paket za putovanje u Belgiju, uključen je povratni let iz Zagreba u Brussels, neograničeni vlakovi unutar Belgije te besplatan ulaz na atrakcije u 2 belgijska grada po izboru. Odlična ponuda za jednostavni vikend city break po belgijskim gradovima uključujući i Brugge, Gent, Bruxelles…više o ovome pročitajte u našem članku ovdje.

	Location	Arrival	Departure
1	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
2	Ghent, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
3	Bruges, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
4	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
5	Leuven, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.
6	Antwerp, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.

 

FAKTOLOGIJA TRIPOLOGIJE:

Zanimljive činjenice o Bruggeu
Sa oko 170.000 stanovnika Brugge je šesti po veličini grad u Belgiji. Zanimljivo je da je u 15. stoljeću grad imao više stanovnika nego što ima danas.
Na nizozenskom jeziku naziv je Brugge, na francuskom Bruges, ne engleskom također Bruges. Pošto se grad nalazi u Flandriji, tj. u Nizozemskom govornom području mi ćemo koristiti naziv Brugge.
Ime grada Brugge vjerovatno potiče od staro nizozemske riječi “brugga” što znači most.
U okolici Bruggea se nalazi više dvoraca po kvadratnom kilometru nego igdje drugdje u svijetu. 50 od 470 flandrijskih dvoraca se nalazi u i oko Bruggea.
Kao i mnoge druge gradove sjevera koji se nalaze na kanalima i Brugge zovu “Venecija sjevera”. U gradu se nalazi preko 80 mostova.
U srednjem vijeku Brugge su smatrali najbogatijim gradom u Europi.
U Bruggeu postiji više od 50 trgovina čokoladom.
Vjerovatno najpoznatije gradsko pivo je “Brugse Zot” što u prijevodu znači “Budala iz Bruggea”. 🙂 Legenda kaže da je ime dobio nakon parade u čast nadvojvode Maximiliana tijekom koje su učesnici uslijed odličnog piva otišli malo “van kontrole”. Nakon parade Maximilian je izjavio “danas nisam vidio ništa osim budala, ovaj grad je jedna velika ludnica”. Nadimak je zauvijek ostao kao brand za pivo.
Na tornju Belfry u Gentu stoji zlatni zmaj za kojega građani Bruggea tvrde da im je ukraden nakon bitke iz 1382. godine. Dan-danas nogometni navijači Genta izazivaju one iz Bruggea riječima “mi imamo vašeg zlatnog zmaja”.
Brugge je poznat po svojim bijelim labudovima no prije nekoliko godina pravu pomutnju je izazvao kada se pojavio jedan crni. Gradske vlasti odlučile su da ga uklone no građani su se pobunili optuživši ih za rasizam. U međuvremenu crni labud jednostavno je nestao i ne zna se koja je točno bila njegova sudbina.
Brugge je značajan za edukaciju, u gradu postoji nekoliko fakulteta i dva međunarodna univerziteta. U Belgiji je ilegalno napustiti školu prije 16-te godine života.
Grad je, baš kao i cijela zemlja, poznat po svojim liberalnim vrijednostima. Glasanje na izborima i referendumima je obavezno kao i u cijeloj Belgiji ali su na primjer istospolni brakovi dozvoljeni još od 2003. godine i nećete imati velikih problema ako posjedujete do 5 grama kanabisa.
Osim po pivu i čokoladi Brugge je poznat i po čipki. Neke od najluksuznijih čipki na svijetu proizvode se ovdje. U gradu postoji i škola čipke.
Svjetski poznat pjevač Gotye, najpoznatiji po hitu “Somebody That I Used to Known” rođen je u Bruggeu.
I za kraj jedna zanimljivost za cijelu Belgiju. Znate li da je država nedavno vrlo dobro funkcionirala punih 589 dana bez vlade! Razmislite o tome. 🙂 Mnogi kažu da je i bolje tako, barem su bili sigurni da se neće uvesti neki novi porez.

 

Brugge – 11.07.2017.

Dan u gradu piva, čokolade i čipke

U Brugge dolazim iz Genta, vlak sam uhvatio na Dampoort stanici u 15:58, cijena karte je 6,7€ i nakon 25 minuta vožnje stigao sam u Brugge. Nešto kasnije dolazim u Brugge nego što sam planirao tako da ću imati manje vremena nego što bih želio ali što je tu je. Ovo je odgovor i na pitanje da li je moguće posjetiti oba ova grada u istom danu – da, moguće je ali računajte na rani polazak iz Bruxellesa i kasni povratak te nabijen raspored. Postoje lokalne turističke agencije u Bruxellesu koje prodaju jednodnevni izlet u Gent i Brugge i vraćaju se ranije natrag no njihov raspored je prilično skroman, puno skromniji od onoga što ću ja u samostalnoj organizaciji uspjeti vidjeti. Agencijske grupe su brze koliko je brz najsporiji član i nisu nikada moj izbor, kao što znate mi uvijek putujemo u vlastitoj organizaciju i samostalno organiziranom aranžmanu.

Kiša koja me je ispratila u Gentu dočekala me je i u Bruggeu. Nije to neka značajna kiša, pada sitno i dosadno, počinje i prestaje svakih nekoliko minuta tako da kabanicu vadim i vraćam u ruksak učestalo. Iako je ljeto na svome vrhuncu i polovica je 7-og mjeseca ovdje to ne izgleda tako, osjećaj je kao kod nas na primjer u 10. mjesecu, sivo i sumorno nebo neodoljivo podsjeća na jesen a jedino pogled na kalendar može vam pokazati u kojem godišnjem dobu se nalazite.

Krenete li pješke sa glavne željezničke stanice u Bruggeu prema povijesnom središtu prvo na što ćete naići je park Minnewater u kojem se nalazi jezero znakovitog imena “jezero ljubavi”. Brugge ima svoju tragičnu ljubavnu priču kao i mnogi drugi svjetski gradovi, ova govori o ljubavi između djevojke Minne i ratnika Stromberga. Legenda kaže uobičajenu i već poznatu priču, djevojka se zaljubila u momka iz susjednog plemena, otac nije odobravao vezu, ona je pobjegla svome odabraniku a kada ju je on pronašao u šumi ova je već preminula od iznemoglosti.

Ono što današnje romantike zanima kada dođu ovdje je da ako prijeđete preko mosta u parku sa svojim partnerom osigurana vam je vječna ljubav. Ne bih ulazio u vjerodostojnost legende ali ono što je sigurno je da je ovo stvarno romantično mjesto. Pogled kroz park na jezero prepuno labudova po kojima je Brugge poznat i stari dvorac je nešto što će sigurno probuditi romansu.

Romantični dvorac Castle de la Faille čiji obrisi se reflektiraju u mirnoj vodi jezera ljubavi je jedna od najljepših građevina u Bruggeu.

Odmah do romantičnog jezera nalazi se jedna od glavnih znamenitosti Bruggea zvana Begijnhof. Begijnhof je neka vrsta polu samostana kakvi su postojali u sjevernoj Europi, nazivani su i Beguinage.

U ovim samostanima živjele su žene samostalno i odvojene od ostatka zajednice, uglavnom su tu bile djevojke i udovice koje su ovdje pronalazile sigurnost i materijalnu egzistenciju. U srednjem vijeku je uslijed brojnih ratova bio znatno veći broj žena nego muškaraca, kako bi se na neki način zaštitile organizirali su svoje samodostatne, zatvorene zajednice u kojima su mogle živjeti i biti donekle sigurne. U trenutku kada bi se, i ako bi se, odlučila na brak samostan su morale napustiti. Dan-danas muškarcima ovdje nije dozvoljeno zadržavanje nakon 18:30 h.

Beguinage u Bruggeu je osnovan 1244. godine no današnji izgled nastao je uglavnom tijekom 16., 17. i 18. stoljeća. Sastoji se od centralnog dvorišta uz koje se nalazi samostanska crkva i uokolo 30-tak bijelo obojanih kuća. Mjesto je neobično mirno i predstavlja pravu oazu usred užurbanog grada. Ovdje lako možete osjetiti kako je izgledao život u srednjem vijeku, kao da ste vremeplovom otišli ravno u 17. stoljeće. Beguinage u Bruggeu se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene Svjetske kulturne baštine.

Ukoliko želite apsolutni mir u životu neke od ovih kuća su na prodaju.

Okolne ulice su prepune turista čak i na ovako siv i sumoran dan. Stare kuće uz kanale i kamenom popločane ulice sa konjima i kočijama koje i dan danas prolaze po njima lijep su prizor nekih davnih vremena. Šteta što je kiša opet počela, ovaj puta nešto jače, spas sam pronašao unutar jednog od brojnih kafića koji se ovdje nalaze.

Bolnica Sv. Ivana (Oud Sint-Janshospitaal) izgrađena je u 12. stoljeću i meni osobno je jedna od najljepših građevina u gradu. Ne propustite priliku prošetati po dvorištu bolnice i uživajte u očuvanoj srednjovjekovnoj arhitekturi. Bolnica je ovdje funkcionirala sve do 1977. godine kada je konačno preseljena u novije i modernije zgrade van centra grada a staru bolnicu je preuzeo grad i u njoj otvorio muzej Hansa Memlinga. U svakom slučaju unutrašnjim dvorištima možete slobodno prošetati i nikako ne propuštajte ovu mogućnost.

Odmah do stare bolnice Sv. Ivana nalaze se dvije značajne gradske crkve. Prva je crkva Naše Gospe (Onze-Lieve-Vrouwekerk). U njoj se čuva najvažnije umjetničko djelo u gradu, Michelangelova Madonna sa djetetom. Ovaj kip je jedino Michelangelovo djelo koje je napustilo Italiju za umjetnikova života a bio je njegov poklon ovoj crkvi. Kip je kroz povijest nekoliko puta otuđivan od strane okupatorske Francuske i Njemačke vojske no uvijek je pronalazio svoj put natrag doma.

Ako ste ljubitelj crkvi posjetite i gradsku katedralu (Sint-Salvatorskathedraal). Ova crkva nije napravljena sa namjerom da bude katedrala već manja gradska crkva no kada su Francuzi krajem 18. stoljeća okupirali grad protjerali su biskupa i srušili katedralu Sint-Donaaskathedraal koja se nalazila na glavnom gradskom trgu. Nakon stjecanja neovisnosti Belgije 1830. godine pojavila se ponovo potreba za gradskom katedralom, odlučeno je da to postane crkva Sv. Salvatora jer je u to vrijeme bila najbolje očuvana crkva u gradu. Neke preinake bile su nužne, kao na primjer povećanje tornja, koje su ubrzo i napravljene.

U današnjoj katedrali čuvaju se neke relikvije iz prethodne Sint-Donaaskathedraal. Na mjestu prvenstvene katedrale na glavnom gradskom trgu danas se nalazi Crowne Plaza Brugge Hotel a u njegovim podrumima moguće je vidjeti temelje izvorne katedrale srušene 1799. godine.

U podu katedrale Sv. Salvatora mogu se vidjeti srednjovjekovne grobnice. Grobnice su otvorene i prekrivene staklom a religiozno oslikani motivi po njihovim okvirima jasno se mogu vidjeti.

Središnje mjesto u gradu, ujedno i najveću atrakciju zauzima glavni trg – Grote Markt na koji ćete uskoro izbiti.

Mjesto za trgovinu ovdje postoji od 958. godine a tržnica se odvija svake srijede još od 985. godine. Preko 1000 godina tradicije svakako da znači nešto. Trg je značajno obnovljen 1995. godine a parking za automobile kakav možete vidjeti na starijim fotografijama grada na sreću tada je trajno uklonjen. Kanali koji su prolazili uz trg još uvijek ovdje postoje no sada teku ispod zemlje.

Središnje mjesto na južnom dijelu trga zauzima 83 metra visok toranj iz 1240. godine Belfry (Halletoren) i svakako je najprepoznatljiviji simbol grada. Ukoliko želite možete se popeti na njegov vrh za 8€ preko 366 uske stepenice. U tornju se danas nalazi 47 zvona koja ukupno teže 27,5 tona a glasaju na svaki sat kao i da najave važne gradske događaje ili opasnosti. Nije baš upadljiv kao kosi toranj u Pisi ali pažljiv promatrač primijetiti će da je toranj nagnut gotovo pa jedan metar ulijevo. Belfry se također nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske kulturne baštine.

Na istočnoj strani trga nalazi se lijepa zgrada Provinciaal Hof (palača provincije) popularno nazivana i Hotel de Ville (gradska vijećnica). Zgrada sa lijeve strane Provinciaal Hofa je inicijalno napravljena da služi kao guvernerova palača međutim nikada nije zaživjela u toj funkciji.

Na zapadnoj strani nalazi se poznata kuća Cranenburg. U ovoj kući bio je 1488. godine zatočen austrijski car Maximilian te prisiljen da kroz jedan od prozora gleda pogubljenje svojih najvjernijih suradnika.

Na sjevernoj strani trg je niz kafića i restorana iz kojih možete uživati u pogledu na grad.

U sredini Grote Markta nalaze se kipovi Jana Breydela i Pietera de Conincka, dvojice heroja iz borbe za slobodu protiv Francuza iz 14. stoljeća.

Na trgu u svakom trenutku čekaju kočije, ukoliko se želite provozati okolo na starinski način možete to ovdje napraviti.

Drugi po važnosti trg u Bruggeu je Burg.

Burg je najranije naseljeno područje u gradu, ljudi su ovdje živjeli već u 2. stoljeću. Na trgu se nalaze neke od najljepših gradskih građevina raznih stilova, od gotičkih preko renesansnih do neoklasičnih.

Po mnogima najljepša gradska zgrada, gotička Stadhuis (gradska vijećnica) iz 1376. godine nalazi se na ovom trgu.

Pored gradske vijećnice, sa desne strane, nalazi se jedna od najmanjih zgrada ali i najzanimljivije povijesti Bazilika Svete Krvi (Heilig-Bloedbasiliek) iz 12. stoljeća. U bazilici se čuva navodna krv Isusa Krista koju su plemići donijeli iz svete zemlje tijekom 2. Križarskog rata.

Sa druge strane gradske vijećnice, sa lijeve strane, nalazi se još jedna od lijepih gradskih građevina, zgrada starog civilnog registra (Brugse Vrije) iz 1537. godine.

U vrijeme moje posjete održavao se nekakav muzički festival, na Burg trgu bila je postavljena bina što mi je uz prisutnu publiku donekle ometalo fotografiranje trga no biti će zanimljivo ovdje slušati koncert sa dobrom rock muzikom, posebno kada se ovdje vratim u kasnijim večernjim satima.

Ako sa trga Burg prođete stotinjak metara dalje prema jugu izaći ćete na najfotografiranije mjesto u Bruggeu – Rozenhoedkaai. Pa što je tako posebno na ovom mjestu?

U prijevodu ovo bi značilo otprilike Obala ružičnjaka a mjesto je dobilo ima po ružama koje su se ovdje nekada prodavale. Tražite li vintage Brugge ovdje ćete ga sigurno pronaći. Mjesto je posebno po najboljem pogledu u gradu, stare gradske kuće se oslikavaju u kanalima koji prolaze ispod njih, stari mostovi koji prelaze kanale i Belfry toranj koji se vidi u pozadini jamče vam najbolje fotografije koje možete napraviti.

Vrijeme je za neobavezno lutanje gradom. Uvijek na putovanjima tako napravim, često se ispostavi najbolje prepustiti se nogama i skrenuti i produžiti ravno u trenutku kada one požele te se ne osvrtati niti na kakve planove, programe ili vrijeme.

Belgija je najpoznatija po svojim bezbrojnim vrstama piva, vrlo često ćete naići na pubove sa 500, 1000 ili čak 2500 vrste piva. Ovaj pub u Bruggeu koristi cijeli zid dužine 50-tak metara kao izložbeni prostor, svaka boca u njemu pripada drugoj vrsti piva pa sad se ti oduči što bi uzeo! Na vrhu zida su ispisane mudrosti uzrokovane uglavnom alkoholnim isparenjima. 🙂

Osim po pivu Belgija je poznata i po čokoladi. U gradu postoji više od 50 trgovina čokoladom, ovo je samo jedna od njih.

Brugge je čuven i po proizvodnji čipke, ovo je sam jedna od slikovitih trgovina.

Belgija je, baš kao i Nizozemska, poznata po svojim vjetrenjačama. Brugge ima nekoliko vrlo starih i lijepih primjeraka pa sam odlučio posjetiti ih. Nekoliko najljepših i najstarijih vjetrenjača nalazi se uz Kruisvest kanal nedaleko od povijesnog centra grada, tamo sam se zaputio.

Na istom tom Kruisvest kanalu nalazi se i nekadašnji glavni ulaz u grad Kruispoort koji je bio dio nekadašnjih vanjskih zidina grada.

Vrata su izgrađena 1297. godine ali nekoliko puta su bila rušena i ponovo podizana. Ukoliko se uputite prema vjetrenjačama nije loše koji pogled baciti i na ova vrata.

Od Kruispoorta krenite prema sjeveru i vrlo brzo ćete naići na prvu od velikih vjetrenjača Bruggea – Bonne-Chièremolen. Izgrađena je 1844. godine a od 1876. nalazi se u Bruggeu. Ovaj mlin nije moguće posjetiti iznutra za razliku od sljedećega.

Sljedeća u nizu je vjetrenjača Sint-Janshuismolen. Sint-Janshuismolen je nešto starija vjetrenjača, izgrađena je 1770. godine i jedina je u gradu koju možete posjetiti iznutra, ulaznica je 3€.

Kanal Kruisvest sa svojim vjetrenjačama nalazi se na svega kilometar udaljenosti od Grote Markta i vrijedi prošetati do njega te pogledati vjetrenjače makar izvana.

Treba li spomenuti da je kiša još jednom počela padati, rekao bih 101 puta danas. Vrijeme je za večeru, u povratku sam ušao u jedan od brojnih pubova i uzeo nešto za pojesti uz odlično belgijsko pivo. U gotovo svakom od ovih malih pubova možete dobiti i nešto za jesti, cijene su pristupačne, paštu ili sendvič možete dobiti za 5€ što uz pivo i ukupan iznos od 7,7€ nije uopće skupo kako biste možda očekivali u sjevernoj Europi.

U povratku prema povijesnom centru naišao sam na još jedan od gradskih trgova – Jan van Eyckplein. U biti u pitanju je slijepi kanal koji se nekada koristio za ukrcaj i iskrcaj brodova, danas je na njemu spomenik jednom od najpoznatijih slikara Bruggea Janu van Eycku uz lijep pogled na kanal i srednjovjekovne kuće oko njega i kamene mostove koji povezuju dvije obale.

Na Burg trgu sam slušao rock koncert neko vrijeme, iako je padala kiša bilo je još uvijek nešto ljudi prisutno.

Grote Markt noću uz dobro osvjetljenje ne izgleda ništa lošije nego danju.

Uzmite u obzir da je ovaj set slika fotografiran oko 22 h a kao što vidite još uvijek nije nastupila noć. Nalazim se dosta zapadnije i sjevernije od nas i ovdje su dani znatno duži, dobra je to znati ukoliko ste među ljetnim putnicima u ove krajeve. Dani za istraživanje biti će vam duži nego što ste navikli.

Vrijeme je za povratak u Bruxelles. Uputio sam se prema glavnoj željezničkoj stanici i za 14,7€ ulovio jedan od zadnjih vlakova prema glavnom gradu. Sat vremena kasnije bio sam već u Bruxellesu.

Na putu sa Brussels-Midi stanice prema hotelu ispred zgrade Opere naletio sam na reggae koncert. Očito da još nije vrijeme za spavanje. 🙂

 

Za kraj što reći, koliko je Brugge različit ili sličan Gentu. Ova dva grada nalaze se vrlo blizu jedan drugome, dijele zajedničku povijest i razvoj, nastali su i svoje zlatno vrijeme proživjeli u slično vrijeme, arhitektura je slična, čak i veličina…no ima puno toga što ih razlikuje. Ljudi uvijek pitaju isto, treba li vidjeti oba grada ili je jedan dovoljno…ako je jedan kopija drugoga koji od njih dva odabrati. Na to pitanje imam jednostavam odgovor – posjetite oba.

 

Za sutradan imam nešto drugačiji plan, iz Bruxellesa krećem prema sjeveru, posjetit ću Leuven i Antwerpen. Što nas tamo očekuje pročitajte u novom nastavku. Ako već niste vratite se korak natrag i pročitajte putopis iz Genta.

Pa idemo onda – Leuven putopis.

 

CIJENE:

Što…	…i pošto
Vlak Gent – Brugge	6,70€
Vlak Brugge – Bruxelles	14,70€
Jednostavna večera uz pivo	7,70€

 

GALERIJA: