Leuven (nizozemski) ili Louvain (francuski) je sa oko 100.000 stanovnika osmi po veličini grad u Belgiji i četvrti u Flandriji. Nalazi se svega 25 kilometara istočno od Bruxellesa te ga je uz odlične željezničke veze sa glavnim gradom vrlo lako i jednostavno posjetiti.

Leuven je dom poznatog univerziteta, najstarijeg u ovom dijelu Europe i ujedno najstarijeg katoličkog univerziteta na svijetu koji je još uvijek u funkciji, osnovan je 1425. godine. Pivoljupcima će draži biti podatak da se u gradu nalazi sjedište najveće pivske kompanije na svijetu Anheuser-Busch InBev. Jedan od najpoznatijih svjetskih pivskih brandova Stella Artois nastala je u Leuvenu gdje se i danas proizvodi. U Leuvenu se nalazi i jedna od najvećih europskih bolnica.

Grad Leuven se prvi puta spominje u 9. stoljeću. Najveći uspon je slično kao i Gent i Brugge doživio zahvaljujući trgovini i tekstilnoj industriji u periodu od 11. do 14. stoljeća. U 15. stoljeću grad dobiva veliki značaj u obrazovanju zbog već spomenutog univerziteta. 1717. godine Sebastien Artois osniva pivovaru te se rađa čuveno pivo koje i dan-danas nosi njegovo ime.

Leuven je teško stradao tijekom oba svjetska rata. Tragičnu sudbinu možda ponajviše je doživjela univerzitetska knjižnica, 1914. godine je namjerno zapaljena i uništena prvi puta, 230.000 knjiga je nestalo u nepovrat uključujući i neprocjenjive srednjovjekovne knjige i zapise. Knjižnica je obnovljena i ponovo otvorena 1928. no sa dolaskom nove okupacije 1940. biti će ponovo zapaljena i još jednom uništena.

Univerzitet u Leuvenu svrstava se u 100 najvažnijih u svijetu, na njemu svake godine studira oko 55.000 studenata raspoređenih uglavnom u okolici grada.

Najpoznatija turistička atrakcija grada svakako je čuvena gradska vijećnica, gotička zgrada iz 15. stoljeća ukrašena sa 236 kipa postavljena na fasadu zgrade, svaki kip je različit i predstavlja jednog plemića, učenjaka ili važnog stanovnika grada. Pored nje je crkva Sv. Petra sa nikad završenim tornjem koji je trebao biti visok čak 169 metara što bi u tom trenutku bila najviša građevina na svijetu. O svemu ovome više ću pisati u nastavku.

Želite li posjetiti grad to najlakše možete napraviti vlakom, za manje od 20 minuta možete stići sa Brussel-Noord stanice do Leuvena. Cijena karte u jednom smjeru je 5,5€ (7.mj 2017.) a vlakovi su vrlo česti, polazak je na svakih 10-tak minuta.

Vrijednost više za putovanje u Belgiju možete dobiti sa novom uslugom Brussels Airlinesa pod nazivom Hi Belgium Pass. Za samo 149€ možete dobiti cijeli paket za putovanje u Belgiju, uključen je povratni let iz Zagreba u Brussels, neograničeni vlakovi unutar Belgije te besplatan ulaz na atrakcije u 2 belgijska grada po izboru. Odlična ponuda za jednostavni vikend city break po belgijskim gradovima uključujući i Brugge, Gent, Leuven, Bruxelles…više o ovome pročitajte u našem članku ovdje.

	Location	Arrival	Departure
1	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
2	Ghent, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
3	Bruges, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
4	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
5	Leuven, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.
6	Antwerp, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.

 

FAKTOLOGIJA TRIPOLOGIJE:

Zanimljive činjenice o Leuvenu
Sa oko 100.000 stanovnika Leuven je osmi po veličini grad u Belgiji.
Na nizozenskom jeziku naziv je Leuven, na francuskom Louvain, ne engleskom također Leuven. Pošto se grad nalazi u Flandriji, tj. u Nizozemskom govornom području mi ćemo koristiti naziv Leuven.
Leuven je u Belgiji grad broj jedan prema broju studenata. Univerzitet u Leuvenu je najstariji univerzitet u zemljama Beneluxa te najstariji katolički univerzitet na svijetu koji još uvijek radi. Osnovan je 1425. godine.
Univerzitetska knjižnica u Leuvenu možda je najveći tragičar 20. stoljeća. Prvi puta 1914. godine je zapaljena i uništena, 230.000 knjiga je nestalo u nepovrat uključujući i neprocjenjive srednjovjekovne knjige i zapise, obnovljena je i ponovo otvorena 1928. no sa dolaskom nove okupacije 1940. biva ponovo zapaljena i uništena.
Univerzitetska bolnica UZ Leuven je jedna od najvećih bolnica u Europi.
Stella Artois, jedan od najpoznatijih pivskih brandova na svijetu nastao je u Leuvenu.
U gradu je uprava najveće pivske kompanije na svijetu Anheuser-Busch InBev. Prihod kompanije koji se očekuje u 2017. iznosi 55 milijardi (!) dolara.
Oude Markt, jedan od gradskih trgova, je dom 37 barova i kao cijelinu nazivaju ga najdužim barom u Europi.
Gradska vijećnica izgrađena između 1448. i 1469. najpoznatija je zgrada u Leuvenu pa možda i u cijeloj Belgiji. Njena fasada ukrašena je sa 236 kipa, svaki kip je različit i predstavlja jednog plemića, učenjaka ili važnog stanovnika grada.
Glavni toranj crkve Svetog Petra trebao je prema planu biti visok 169 metara što bi u to vrijeme bila najviša građevina na svijetu no nikada nije završen.
Leuven je kroz povijest često prolazio kroz teške trenutke, bio okupuran puno puta od nekoliko stranih vojski a u oba svjetska rata bio je teško oštećen. Ipak, unatoč svemu, stari grad je uspio sve to preživjeti i ostati autentičan.
I za kraj jedna zanimljivost za cijelu Belgiju. Znate li da je država nedavno vrlo dobro funkcionirala punih 589 dana bez vlade! Razmislite o tome. 🙂 Mnogi kažu da je i bolje tako, barem su bili sigurni da se neće uvesti neki novi porez.

 

Leuven – 12.07.2017.

Dan u gradu najpoznatije belgijske zgrade, najstarijeg univerziteta i najveće pivske kompanije

Leuven se nalazi svega 20-tak minuta od Bruxellesa, gotovo da ga možemo smatrati dijelom metropole, vlakovi idu vrlo često, na svakih nekoliko minuta a cijena karte je pristupačnih 5,5€ tako da nemate opravdanja ne posjetiti ga. Barem ja nisam našao opravdanje tako da evo me, Leuven je preda mnom a biti će i pred vama prođete li kroz ovaj putopis do kraja.

Ono što možda više i ne vrijedi napominjati jest da me je i ovdje dočekala kiša. Sve ove dane u Belgiji bila mi je stalni suputnik, gdje god da sam krenuo i u bilo koje doba dana ili noći da sam tamo stigao ona je uvijek bila uz mene.

Kako su mi objasnili nije to uvijek tako u Belgiji, tih dana naišao je hladni i vlažni val sa Atlantika i poklopio sve nade u dobru prognozu. Nije to neka velika kiša, sitna je, dosadna, počne i prestane sto puta na dan, prava jesenska gnjavaža iako bi ljeto u to doba godine trebalo biti na svome vrhuncu. No što je tu je. Izašao sam iz vlaka, navukao kabanicu na sebe, pričekao nekoliko minuta da prođe kratkotrajni pljusak te se uputio prema centru grada.

Željeznička stanica u Leuvenu nije lijepa poput one u Antwerpenu na koju idem nešto kasnije no i ovdje se nastavlja trend koji je prisutan u cijeloj Belgiji – željezničke stanice su im izuzetno lijepe. Željeznica je vrlo važan vid transporta u Belgiji a vlakovi su brzi, točni i česti. Za putovanje kroz ovu zemlju nećete trebati nikakvu alternativu. Trenutno je stanica u Leuvenu pod dugotrajnom i opsežnom renovacijom tako da ne čude ograde, skele i djelomično zatvoren trg ispred nje.

Od željezničke stanice do povijesnog središta grada put je lagan i logičan, glavna ulica Bondgenotenlaan vodi vas direktno tamo. Nakon desetak minuta šetnje, tek kilometar dalje i stići ćete na cilj. Moja ruta prema planu ima lagano skretanje, negdje na polovici ulice skrenuo sam ulijevo vidjeti čuvenu zgradu univerzitetske biblioteke.

Zgrada knjižnice izgrađena je u 17. stoljeću a knjižnica se u njoj nalazi od 1834. godine. Kako sam već spomenuo u uvodu sudbina zgrade i knjižnice nije bila laka, dapače bila je tragična, uništena je u oba svjetska rata.

Odmah na početku Prvog svjetskog rata 1914. godine je zapaljena i uništena prvi puta, zapalili su je nadolazeći njemački vojnici u svrhu odmazde zbog otpora grada prema okupatorima. Tom prilikom uništeno je 230.000 knjiga od kojih su neke srednjovjekovne imale neprocjenjivu vrijednost. Knjižnica je obnovljena i ponovo otvorena 1928. no sa dolaskom nove okupacije 1940. biti će još jednom zapaljena i uništena.

Toranj knjižnice predstavlja jedan od najvećih muzičkih instrumenata na svijetu, u pitanju je carillon tj. sklop od 63 zvona ukupno teških 35 tona koja su povezana sa klavijaturom unutar zgrade te je moguće odsvirati melodiju na njima. Tijekom akademske godine svakog tjedna održe se dva koncerta na univerzitetskom carllionu, utorkom i četvrtkom od 19 do 19:45. Toranj univerzitetske biblioteke moguće je i posjetiti, otvoren je svaki dan a ulaznica je 7€.

Odmah pored univerzitetske knjižnice pažnju mi je privukao zanimljiva skulptura. Na prvi pogled sam pomislio da je u pitanju pravi balon no što bi balon radio na ovakvom mjestu usred grada. Nije pravi balon već metalni spomenik sa nazivom “Balon prijateljstva“. Koja priča se krije iza njega nije mi poznato no znam da nisam nikada vidio čudniju gradsku skulpturu.

Da balon prijateljstva nije usamljen na listi čudnih gradskih skulptura vrlo brzo sam se uvjerio. Izvrstan gradski humor može se vidjeti na gotovo svakom koraku, ispred trgovina česte su neobični kipovi kojima kao da tamo nije mjesto.

Glavna gradska atrakcija i jedna od poznatijih zgrada Belgije zasigurno je gradska vijećnica – Stadhuis.

Siguran sam da nikada niste vidjeli toliko kičastu zgradu, barem ja nisam. Na prvi pogled prva i jedina asocijacija će vam vjerovatno biti svadbena torta, upadljivo bijela boja mramora i 236 kipova na njenoj fasadi nalik su jedino dekoraciji od šlaga na kakvoj svečarskoj torti. Iz daljine kada ju prvi puta vidite vjerovatno će vam sline krenuti na usta a sjećanja na neke davne svadbe kojima ste prisustvovali kao dijete će se evocirati.

Gradska vijećnica izgrađena je između 1448. i 1469. godine. U početku je zamišljena kao dio većeg kompleksa zgrada koji se ovdje trebao graditi po uzoru na gradsku vijećnicu Bruxellesa sa tornjem Belfry na jednom od kutova no u međuvremenu su planovi promijenjeni.

Kipovi su na zgradu dodani nešto kasnije, točnije nakon 1850. godine. Ima točno 236 kipa na svojoj fasadi a svaki od njih je drugačiji, predstavljaju važne ličnosti iz povijesti grada, vojvode i svece, nalaze se na nišama na kojima su ugravirane biblijske scene. Cijela ova skupina kipova, niša i ornamenata daje zgradi čudesan izgled više nalik Disneylandu nego pravome gradu.

Gradska vijećnica nekim čudom ostala je gotovo pa neoštećena tijekom oba svjetska rata.

Zgrada se danas koristi samo za ceremonijalne potrebe, od 2009. godine vijećnica je preseljena na novu adresu. Zgradu je danas moguće posjetiti uz vođenu turu koja se održava svakodnevno u 15 h, cijena je 4€ a zbog velike potražnje i ograničenih kapaciteta poželjno je rezervirati unaprijed.

Još jedna velika znamenitost Leuvena nalazi se odmah prekoputa šetališta, crkva Svetog Petra – Sint-Pieterskerk. Gradnja gotičke crkve počela 1425. godine na mjestu drvene crkve iz 10. a izgorjele u 12. stoljeću i trajala je gotovo 100 godina.

Glavni toranj crkve Svetog Petra trebao je prema planu biti visok 169 metara što bi u to vrijeme bila najviša građevina na svijetu no nikada nije završen. Danas vidimo samo njegovu prvu fazu naraslu do visine od 50 metara.

Crkva nije imala sreću kakvu je imala susjedna gradska vijećnica, teško je oštećena u oba svjetska rata, 1914. godine je izgorjela zbog čega se krov urušio a 1944. bomba je srušila jedan dio crkve.

Prekoputa ulice se nalazi još jedan od zanimljivih kipova Leuvena – Fonske. Puni naziv kipa na latinskom je Fons Sapientiae (fontana znanja) a predstavlja kip univerzitetskog studenta koji dok čita knjigu pušta znanje da mu ulazi u glavu u vidu tekućine koju lije iz čaše. Baš kao i poznatiji kip Manneken Pis iz Bruxellesa i Fonske bude povremeno obučen u odgovarajuću odjeću za vrijeme svečanosti.

Nedaleko od kipa Fonske nalazi još jedan u nizu neuobičajenih kipova Leuvena, ovaj predstavlja pekara u prolazu.

U svakom novom gradu koji posjetim, a bilo ih je puno, u jednom trenutku nakon što odradim glavne must see atrakcije prepustim se nogama da me same nose kuda žele.

Ima nešto dobro u tome, instinkt obično nepogrešivo pokaže neka mjesta na koja nikada ne bih naletio da idem planski. Osim toga ima nešto čarobno u spontanosti, u trenutku kada se opustite i prestanete voditi računa o vremenu i planu koji morate ispuniti najbolje ćete uživati u gradu. Probajte, prepustite se novom i nepoznatom gradu, dozvolite li si da se izgubite u njemu.

Globalizacija je i ovdje na djelu, Istanbul pita, pizza i Mc Donalds, sve u nekoliko metara ulice. 🙂

U jednom trenutku tog lutanja po gradu izbio sam na Oude Markt, mi bismo to preveli kao stara tržnica. Trg je prvi puta nastao 1150. godine a današnji izgled korijene vuče iz 15. stoljeća. Na početku Prvog svjetskog rata trg i okolne zgrade su uništeni u bombardiranju i požaru koji je uslijedio. Sudbina je to koju ovaj trg dijeli sa dobrim dijelom starog Leuvena, na sreću nakon rata sve je obnovljeno i vraćeno u prvobitno stanje.

Kiša još uvijek gnjavi, krene, stane, rominja…nema puno ljudi na ulicama,

dapače ulice su puste pa Oude Markt baš i ne odaje dojam živog mjesta i najdužeg bara u Europi kako ga vole zvati no s obzirom na vremenske uvjete i to da je tek podne to niti ne čudi. Pošto je Leuven pun studenata i glasi za najživlji belgijski grad vjerovat ćemo im na riječ.

Negdje na sredini Oude Markta nailazim na još jednu zanimljivu gradsku skulpturu – De Kotmadam. Skulptura je postavljena 1985. godine i popularno je mjesto za nalaženje mladih iz Leuvena a predstavlja ženu koja se brinula o studentima u dalekom srednjem vijeku.

Oude Mark je najveći trg u gradu i ovdje se stalno održavaju koncerti i druga okupljanja. I u vrijeme moje posjete bila je spremna bina na trgu.

Sa obje strane trga su terase kafića i pubova, njih točno 37 postavljenih u neprekidni niz stolica i stolova, to je razlog što Oude Markt nazivaju najdužim barom u Europi.

Kao što sam već spomenuo univerzitet u Leuvenu osnovan je 1425. godine, najstariji je i dalje aktivan katolički univerzitet na svijetu te jedan je od 100 najvažnijih univerziteta na svijetu i dom je za čak 55.000 studenata. Teško je popisati sve značajne građevine univerziteta ali po gradu ćete stalno nailaziti na neke od njih.

Jedna od najstarijih univerzitetskih građevina je ova iz 1317. godine, u njoj se nalazi čuvena gotička dvorana – Cloth Hall koju možete i posjetiti. Dvorana je većim dijelom uništena 25.08.1914. na početku Prvog svjetskog rata kada je Njemački okupator podmetnuo požar, tom prilikom nastradao je i veći dio starog grada Leuvena.

Nekoliko blokova dalje naišao sam na još jednu lijepu univerzitetsku zgradu, unutar nje je mirno i tiho dvorište koje kao da se ne nalazi u velikom gradu.

Desiderius Erasmus Roterodamus nekoliko godina je boravio u Leuvenu i predavao na univerzitetu. Ime Erasmusa će prepoznati današnji studenti, posebno oni koje interesira program razmjene studenata. Table sa Erasmusovim imenom možete pronaći posvuda po gradu, na mjestima na kojima je boravio ili živio.

Zaputio sam se prema još jednoj turističkoj atrakciji Leuvena – Groot Begijnhof. U Leuvenu se nalaze dva Begijhofa i nalaze se pod zaštitom UNESCO-a. Onaj veći, Groot Begijnhof je moj prvi cilj, nalazi se pomalo dislocirano od povijesnog centra grada, udaljen je nešto više od kilometra južno što znači 15-tak minuta šetnje.

Begijnhof je neka vrsta polu samostana kakvi su postojali u sjevernoj Europi, nazivani su i Beguinage.

U ovim samostanima živjele su žene samostalno i odvojene od ostatka zajednice, uglavnom su tu bile djevojke i udovice koje su ovdje pronalazile sigurnost i materijalnu egzistenciju. U srednjem vijeku je uslijed brojnih ratova bio znatno veći broj žena nego muškaraca, kako bi se na neki način zaštitile organizirali su svoje samodostatne, zatvorene zajednice u kojima su mogle živjeti i biti donekle sigurne. U trenutku kada bi se, i ako bi se, odlučila na brak samostan su morale napustiti.

Begijnhofi postoji u više belgijskih gradova, dan prije sam posjetio onaj u Bruggeu no ovaj u Leuvenu se ponešto razlikuje. Oba su vrlo dobro očuvana i donekle dijele razloge i vrijeme u kojem su nastali.

Ovaj u Leuvenu je ipak nešto veći i više je nalik na pravi grad. Dok se onaj u Bruggeu sastoji od velikog parka kojega okružuju stambene kuće, crkva i kanal koji ga odvaja od ostatka grada ovaj u Leuvenu se sastoji od nekoliko desetina ulica a kanal protječe kroz samo naselje i dijeli ga na pola.

Begijnhof u Leuvenu zauzima prostor od 3 hektara, broji oko 300 apartmana u više od 100 kuća.

Danas je dio univerziteta i koristi se za smještaj studenata, prije svega akademika. U naselju se nalazi sve što je potrebno za život, tu su ulice, trgovi, parkovi, kuće…može se reći da je to pravi mali grad unutar velikog grada.

Naselje (beguinage) je nastalo početkom 13. stoljeća. Posljednji svećenik preminuo je ovdje 1977. u dobi od 107 godina a posljednji stanovnik 1988. godine i od tada se koristi samo kao kampus za studente.

Kuće su zidane od opeke i nisu obojene u bijelo kao one u Bruggeu. Mnoge su ukrašene cvijećem a iza njih se nalaze prekrasni vrtovi sa bujnom vegetacijom. Naselje danas izgleda vrlo mirno i idilično. Ako dođete u Leuven svakako provedite ovdje neko vrijeme, nećete se pokajati.

U Begijnhofu posebno su mi se svidjela ulazna vrata. Obratite pažnju na njih, svaki ulaz je poseban a evo nekoliko odabranih.

U Leuvenu postoji još jedan Begijnhof, nalazi se na potpuno drugom kraju grada od ranije opisanog, manji je od Groot Begijnhofa i nosi očekivani naziv – Klein Begijnhof. Danas od njega nije puno ostalo, u pitanju su svega dvije ulice sa nizom kuća a većina njih je u privatnom vlasništvu.

Odmah do Klein Begijnhofa nalazi se Sint-Geertruikerk, crkva koja je nekad bila dio beguinagea. Prošetajte oko nje, okružuje je lijep i miran park a ljudi su nekako posebno ljubazni, osmjehnut će vam se i pozdraviti.

Kada se već nalazim u sjevernom dijelu grada šteta je ne posjetiti dom jednog od najpoznatijih svjetskih pivskih brandova Stella Artois. Danas je Stella Artois u vlasništvu Anheuser-Busch InBev, globalne kompanije koja je šesta po veličini potrošačka i najveća pivska kompanija na svijetu.

Sjedište ove mega-giga-super jake i velike kompanije je u malenom Leuvenu a glavni uredi nalaze se u Londonu, New Yorku, São Paulu, St. Louisu, Mexico Cityju, Johannesburgu, Torontu, Buenos Airesu…takoreći u svatkom kutku svijeta. Prihodi kompanije u 2017. godini se očekuju u iznosu od kojega hvata glavobolja, oko 55 milijardi (!) dolara. Popis pivskih brandova koji se nalaze u njihovom portfelju je impresivan, teško bi ih bilo sve nabrojati pa ću samo reći da ih ima preko 200 a mnoge od najpoznatijih svjetskih vrsta piva u njihovom su vlasništvu.

Pa kako je sve počelo? Godine 1707. Sébastien Artois postao je voditelj pivovare Den Hoorn brewery in Leuven osnovane još 1366. Već 1717. godine otkupljuje u potpunosti pivovaru i mijenja joj ime u Brouwerij Artois. Godine 1926. stvaraju novu vrstu piva pod nazivom Stella a ideja je bila da se prodaje kao božićno pivo te godine međutim brand je ostao za stalno i danas ga prepoznajemo kao Stella Artois pivo.

Pošto sam veliki ljubitelj piva pa i Stella Artoisa red je da hodočastim na mjesto gdje je sve i počelo. Osim nekoliko starih zgrada i industrijskih postrojenja sa logom Artois teško da ćete primijetiti da je ovdje nastao tako jak globalni brand. Razlog tome je što je glavna industrija i proizvodnja davno preseljena van gradova a ovdje se još nalaze samo povijesne zgrade, stari silosi i muzej tvornice.

Inače dio grada u kojem je nastala Stella Artois uključujući i stare proizvodne pogone

trenutno prolazi kroz velike promjene i cijeli kvart je dugotrajnoj i opsežnoj renovaciji i reizgradnji. Nove zgrade su već nalaze ovdje uz mrtvi kanal koji je nekada korišten za prijevoz piva a sada je tu marina za brodice i jahte. U budućnosti će ovo postati jedan potpuno drugačiji dio grada sa novim zgradama i skupim stanovima. Izmjene se mogu vidjeti već sada a kroz nekoliko godina možda će sve ovo biti neprepoznatljivo.

Nekoliko stotina metara dalje od pivskog kvarta nalazi se glavna željeznička stanica, mjesto odakle sam i krenuo u obilazak Leuvena. Prije polaska vlakom u sljedeći grad koji želim posjetiti Antwerpen red ja popijem jednu Stellu na mjestu nastanka. 🙂 Pa evo je, Stella Artois na stolu u Leuvenu čini se prikladno. BTW pivo u Belgiji uopće nije skupo kao neke druge stvari, na primjer ovo malo točeno je 2€ što je otprilike slična cijena onima u našim kafićima.

 

Na kraju što reći, koji su razlozi zašto posjetiti Leuven? Kao prvo nalazi se vrlo blizu Bruxellesu, za svega 20-tak minuta možete stići do njega, vlakovi su česti i brzi a veza jednostavna te se svakako isplati investirati 5,5€ po smjeru za posjetu. Povijesni centar Leuvena je vrlo dobro očuvan i lijep, jednako kao i Gent i Brugge imat ćete osjećaj da ste ušli u srednji vijek. Već sama glavna atrakcija Leuvena gradska vijećnica sa 236 kipa na njoj je dovoljan razlog za posjetu no osim nje još je puno tu zanimljivih građevina koje vrijedi vidjeti kao na primjer crkvu Sv. Petra, univerzitetsku knjižnicu, Oude Markt, Begijnhof… Velik broj studenata i mladih na ulicama jamči živu atmosferu i bogat noćni život. Za kraj tu su i neobični pa pomalo i čudni kipovi rasprostranjeni po cijelom gradu kao fini detalj grada koji će vas iznenaditi, obradovati pa ponekad i nasmijati. Nadam se da vam je ovo dovoljan broj razloga, posjetite Leuven i sigurno se nećete pokajati. 🙂

Iz Leuvena putujem dalje na sjever, u sljedećem nastavku vodim vas u posljednji grad koji ću posjetiti na ovoj belgijskoj turneji, idemo u Antwerpen.

 

CIJENE:

Što…	…i pošto
Vlak Bruxelles – Leuven	5,50€
Vlak Leuven – Antwerpen	7,60€
Malo pivo Stella Artois 0,33 l	2€

 

GALERIJA: