Antwerpen (nizozemski), Anvers (francuski) ili Antwerp na engleskom glavni je grad istoimene Belgijske pokrajine a nalazi se u Flandriji. Grad ima nešto više od 520.000 stanovnika a u širem gradskom području živi ih preko 1.200.000 što ga čini drugim gradom po veličini u Belgiji, odmah iza Bruxellesa. Nalazi se svega 15 km od nizozemske granice te 40 kilometara sjeverno od Bruxellesa, uz odlične željezničke veze sa glavnim gradom vrlo ga je lako i jednostavno posjetiti.

Antwerpen je dom jedne od najvažnijih svjetskih luka. Luka se nalazi unutar 20 najvećih na svijetu a prema prevezenom teretu je čak sedma. Druga je po veličini luka u Europi odmah iza Rotterdama. Osim luke grad je i važno željezničko čvorište a glavna veza Belgije i Nizozemske prolazi kroz njega. U gradu se nalazi prelijepa željeznička stanica, po mnogim listama proglašena čak najljepšom na svijetu.

Grad je poznat po obradi dijamanata, stoji rame uz rame uz po tome poznate nizozemske gradove, čak ih po mnogočemu i nadilazi. U gradu se nalazi najveća svjetska “četvrt dijamanata” a nevjerovatan je podatak da čak 84% neobrađenih svjetskih dijamanata u vrijednosti od 54 milijarde dolara prolazi ovuda. U četvrti dijamanata se nalazi 380 radionica za obradu koje opslužuju 1.500 svjetskih kompanija te 350 brokera koji se bave njihovom preprodajom. Svake godine u četvrti se razmjeni dijamanata u vrijednosti oko 16 milijardi dolara.

Antwerpen se značajno počinje razvijati u 16. stoljeću, dakle nešto kasnije od Genta, Bruggea i Leuvena koji su u to vrijeme bili već u zalasku svoje snage i moći. Kako kapital uvijek nađe svoj put ne čudi da su tijekom 16. stoljeća mnoge trgovačke kuće iz Bruggea preselile u Antwerpen. Iz tog razloga možemo reći da je grad dobio snažan vjetar u leđa teka kada su poznatija i starija ekonomska središta u okolici počela slabiti.

Antwerpen je bio poznat po proizvodnji i trgovini šećerom, tijekom 16. stoljeća zvali su ga glavnim gradom šećera a svoj ekonomski boom u to vrijeme može zahvaliti ponajviše upravo šećeru.

U to zlatno vrijeme 16. stoljeća u gradu je nastala i rasla vrlo efikasna burza što je privuklo kapital iz svih dijelova Europe. Antwerpen su u to vrijeme smatrali centrom cijele međunarodne ekonomije, dobio je jači ekonomski status nego što ga je Brugge ikada imao i uskoro je postao najbogatiji grad u Europi, procjenjuje se da je 40% svjetske trgovine u to vrijeme prolazilo kroz Antwerpen. Grad je konstantno i rapidno rastao u to vrijeme pa ne čudi da je postao drugi po veličini grad sjeverno od Alpa.

Polovicom i krajem 16. stoljeća razvoj grada naglo je zaustavljen zbog početka 80-godišnjeg rata i prekida trgovine sa španjolskim Bilbaom. Tada je počelo loše vrijeme za Antwerpen, grad brzo propadao i gubio svoje stanovništvo što je trajalo preko 100 godina a najniži nivo je dostiglo krajem 17. stoljeća. 1800. godine grad je pao na svega 40.000 stanovnika. Tuđu nesreću u svjetskoj ekonomiji uvijek netko iskoristi, u to vrijeme Amsterdam je proživljavao svoje zlatne trenutke i uveliko je preuzeo ekonomski primat u ovom dijelu Europe.

Tešku sudbinu većine velikih belgijskih gradova tijekom dva svjetska rata doživio je i Antwerpen. Na belgijskom tlu vođene su neke od najvećih bitaka jer Belgija se oduvijek nalazila između dvije suprostavljene strane, na strateški važnom položaju te je bila poželjna meta mnogim osvajačima uključujući i Njemačku tijekom oba svjetska rata. Antwerpen je bio znatno oštećen tijekom ovih ratova, posebno tijekom 2. svjetskog rata kada su nacisti raketama V1 i V2 pokušavali uništiti gradsku luku.

Antwerpen je značajan sportski grad, u njemu je održano prvo ikada organizirano svjetsko prvenstvo u atletici 1903. te Olimpijske igre 1920. godine.

Želite li posjetiti grad to najlakše možete napraviti vlakom, za oko 45 minuta možete stići sa Brussel-Noord stanice do Antwerpena. Cijena karte u jednom smjeru je 7,6€ (7.mj 2017.) a vlakovi su vrlo česti, polazak je na svakih 15-tak minuta. Putujete li iz Leuvena cijena karte je ista.

Vrijednost više za putovanje u Belgiju možete dobiti sa novom uslugom Brussels Airlinesa pod nazivom Hi Belgium Pass. Za samo 149€ možete dobiti cijeli paket za putovanje u Belgiju, uključen je povratni let iz Zagreba u Bruxelles, neograničeni vlakovi unutar Belgije te besplatan ulaz na atrakcije u 2 belgijska grada po izboru. Odlična ponuda za jednostavni vikend city break po belgijskim gradovima uključujući i Brugge, Gent, Leuven, Bruxelles…više o ovome pročitajte u našem članku ovdje.

	Location	Arrival	Departure
1	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
2	Ghent, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
3	Bruges, Belgium	11.07.2017.	11.07.2017.
4	Brussels, Belgium	10.07.2017.	13.07.2017.
5	Leuven, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.
6	Antwerp, Belgium	12.07.2017.	12.07.2017.

 

FAKTOLOGIJA TRIPOLOGIJE:

Zanimljive činjenice o Antwerpenu
Sa oko 520.000 stanovnika Antwerpen je drugi po veličini grad u Belgiji.
Na nizozemskom jeziku naziv je Antwerpen, na francuskom Anvers, ne engleskom Antwerp. Pošto se grad nalazi u Flandriji, tj. u Nizozemskom govornom području mi ćemo koristiti naziv Antwerpen.
Između 80 i 90% svjetske trgovine neobrađenih i oko 50% obrađenih dijamanata prolazi kroz Antwerpen.
Druga po prometu luka u Europi nalazi se u Antwerpenu.
Željeznička stanica u Antwerpenu smatra se jednom od najljepših, po mnogim listama baš i je najljepša na svijetu.
Najviši toranj u zemljama Beneluxa je 123 metra visok zvonik katedrale Naše Gospe. Katedrala je trebala imati dva identična tornja no drugi nije nikada završen.
Na glavnom trgu ispred gradske vijećnice nalazi se spomenik junaku iz legende. Legenda kaže da je u rijeci Scheldt živio mitski džin zvan Druon Antigoon koji je naplaćivao prijelaz preko mosta, tko nije želio platiti Antigon bi ga uhvatio za ruku i bacio u rijeku. Strahovladu je prekinuo mladi rimski vojnik Brabo koji je Antinogonu odsjekao ruku i bacio je u rijeku te tako postao heroj grada. Fontana predstavlja upravo taj događaj iz legende, Brabo na vrhu se sprema baciti odsječenu ruku Antigona.
U Antwerpenu su održane Olimpijske igre 1920. godine, jedine ikada održane u Belgiji. Biciklistička utrka vožena je po ulicama grada a bokserski mečevi održavani su u zoo vrtu.
Osnovan 1843. antwerpenski zoo je jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu. Danas u njemu živi preko 6.000 životinja.
Jedan od najznačajnijih baroknih slikara Peter Paul Rubens proveo je u Antwerpenu gotovo pa cijeli život. U kući u kojoj je nalazila njegova slikarska radionica danas se nalazi muzej – Rubenshuis.
Najstariji neboder u Europi nalazi se u gradu, izgrađen je 1932. godine i ima 26 katova.
Prve štampane novine na svijetu objavljene su u Antwerpenu prije skoro 400 godina.

 

Antwerpen – 12.07.2017.

Dan u gradu dijamanata

Od Leuvena do Antwerpena dijeli me tek 45 minuta vožnje vlakom, Belgija je prilično mala zemlja i na relativno malom prostoru tiska se puno zanimljivih gradova. Cijena karte u jednom smjeru je 7,6€ što znači da nema razloga ne posjetiti Antwerpen ukoliko se već nalazite i Belgiji. Za jednako vrijeme i po jednakoj cijeni možete doći i iz Bruxellesa.

Prva lijepa stvar koju ćete vidjeti odmah po silasku sa vlaka je željeznička stanica. Stanica je više puta i na više različitih lista proglašavana najljepšom na svijetu, pogledajte zašto. Sve i da se ne maknete dalje od stanice isplatilo se doći u Antwerpen.

Trend kakav sam primijetio u cijeloj Belgiji u Antwerpenu je došao na svoj vrhunac – željezničke stanice su im izuzetno lijepe. Željeznica je vrlo važan vid transporta u Belgiji a vlakovi su brzi, točni i česti te za putovanje kroz ovu zemlju nećete trebati nikakvu alternativu.

Željeznička stanica Antwerpen-Centraal izgrađena je između 1895. i 1905. godine kao zamjena za stari terminal koji se nalazio na ovom istom mjestu. Glavna zgrada izgrađena je od kamena, usred nje je visoki atrij nad kojim se nadvija velika kupola, grandiozna poput kupole neke katedrale. Raskošno i umjetnički ukrašeni zidovi oko atrija plijene pažnju dok zlatni detalji, satovi i elegantno stubište odaju dojam luksuza nekih prošlih vremena.

Vijadukt koji natkriva prostor za vlakove dug je 185 a visok 44 metra izgrađen je od metalne konstrukcije koja je nekada nosila staklene panele no u novije vrijeme zamijenjeni su plastičnima. Velika visina ovakve konstrukcije nekoć je bila nužna zbog parnih lokomotiva.

Konstrukcija je bila teško oštećena u 2. Svjetskom ratu, šteta je bila u tolikoj mjeri da se razmatralo njeno rušenje no izdržala je još nekoliko desetljeća, sve do 1986. godine kada je stanica zatvorena iz sigurnosnih razloga. Tada je konstrukcija obnovljena a stakleni paneli zamijenjeni plastičnima koji su 40% lakši i koji stoje na mjestu i dan-danas.

U novije vrijeme, točnije 1997. godine započet je veliki projekt željezničkog tunela ispod Antwerpena a u sklopu razvoja brzih Thalys vlakova.

Prije izgradnje tunela stanica je funkcionirala kao krajnji terminal, vlakovi koji idu dalje na sjever morali su doći do stanice te krenuti natrag, prokop tunela je omogućio nastavak vožnje u istom pravcu. Tunel je završen 2007. godine i koštao je 1,6 milijardi dolara a rezultat je da sada željeznička stanica u Antwerpenu ima 4 kata, od toga 2 ispod zemlje. Po sredini je otvoren pogled na sve nivoe što gledano sa vrha izgleda kao jedna velika rupa.

Lijevo od stanice nalazi se zoološki vrt, pomalo neuobičajeno mjesto gotovo pa u samom centru grada. Ispred stanice je veliki trg a na njemu panoramski kotač nalik na onaj londonski, želite li jedan brzi pogled sa visine na grad ovdje to možete napraviti.

Dalje preko trga izaći ćete na kinesku četvrt, kao i mnogi drugi kozmopolitski gradovi svijeta i Antwerpen ima svoju. Tu sam skrenuo lijevo prema starom centru grada koji se nalazi malo više od kilometra na istok.

Šire područje oko stanice je trenutno u velikim radovima, raskopano je puno toga i građevinske dizalice su na sve strane. Uskoro sam ušao u glavnu pješačku i shoping ulicu Meir i šetnja je brzo postala ugodnija. Ova ulica puna je skupih trgovina, raskoš je ovdje prisutna u tolikoj mjeri da je svojevremeno bila poznata kao najskuplja ulica u zemljama Beneluxa.

Negdje na sredini ulice skrenuo sam ulijevo vidjeti Rubensovu kuću. Znam da je zatvorena u ovo doba dana no biti će

lijepo vidjeti je barem izvana, nalazi se svega stotinjak metara od Meira. Poznati slikar Peter Paul Rubens je izgradio ovu vilu u talijanskom stilu 1609. godine, u njoj je imao atelje i svoju školu slikanja sve do smrti. Mnoga djela koja nose njegovo ime ovdje su naslikali njegovi učenici no Rubens je garantirao za njihovu kvalitetu a često je i sam završavao radove. U ovoj kući je i umro 1640. godine a grad Antwerpen je otvorio muzej u njegovo ime 1946. godine.

Vjerovatno najpoznatija turistička atrakcija Antwerpena je katedrala Naše Gospe (Onze-Lieve-Vrouwekathedraal) koju teško da možete promašiti, njen 123 metra visok toranj je najviši toranj u zemljama Beneluxa i vidi se iz gotovo cijelog grada. Toranj se, zajedno sa još nekoliko Belfry tornjeva u Belgiji i Francuskoj, nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske kulturne baštine. Unutar katedrale i danas se nalazi nekoliko remek djela Rubensa.

Izgradnja katedrale je počela u 14. stoljeću a završena je tek u 16. stoljeću nakon 170 godina izgradnje.

U biti katedrala nije nikada posve završena, plan je bio da ima dva jednaka tornja sa frontalne strane no samo jedan od njih je izgrađen u potpunosti, drugi samo djelomično. U završenom tornju nalazi se nekoliko velikih zvona, zanimljiv je podatak da je za zvonjenje najvećeg potrebno čak 16 ljudi.

Katedrala se nalazi usko stisnuta među drugim gradskim građevinama koje se nalaze tik uz nju tako da, zbog njene veličine, nije jednostavno uhvatiti cijelu građevinu jednim pogledom. U biti jedino mjesto gdje je to moguće je trg Groenplaats. Čak i u slučaju pogleda sa Groenplaatsa red kuća (u jednoj od njih je naravno Mc Donalds :)) sakrivat će donji dio katedrale. No što je tu je, bolje od toga se vidjeti ne može.

Ispred samog ulaza vidjet ćete zanimljiv i poseban spomenik – memorial graditeljima katedrale. Nisam nikada vidio nešto slično, kao da se nitko prije Antwerpena na ovaj način nije sjetio običnih malih ljudi koji su ostavili živote na građevinama u kojima mi danas uživamo.

Jedan blok zgrada od katedrale nalazi glavni gradski trg jednakog imena kao i svi glavni trgovi u Belgiji – Grote Markt. Ovo jednako nazivanje glavnih trgova podsjeća me na Južnu Ameriku, tamo se gotovi svi glavni trgovi u gradovima više zemalja nazivaju Plaza de Armas. Čini se da su belgijanci bili jednako (ne)kreativni. 😉

Grote Markt ima sličnu priču kao i svi drugi trgovi u Belgiji, nekada je to bila glavna gradska tržnica a danas je glavni gradski trg. Ovaj antwerpenski okružuju najbolje gradske zgrade i palače izgrađene uglavnom tijekom 16. stoljeća a danas se u njima nalaze brojni kafići i restorani.

Najljepša zgrada ne trgu i jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Antwerpena svakako je gradska vijećnica, nalazi se na zapadnoj strani trga. Izgrađena je 1565. godine u vrijeme najvećeg prosperiteta grada, na mjestu nekadašnje manje srednjovjekovne vijećnice. Vijećnica se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske kulturne baštine.

Gradska vijećnica danas je prepoznatljiva po velikom broju zastava koje su izvješene na nju i to u tolikoj mjeri da pomalo liči na cirkus ili karneval. Na njoj se nalaze ne samo sve zastave zemalja Europske unije već i zastave mnogih drugih zemalja svijeta. Među njima svoje mjesto je naravno našla i zastava Hrvatske.

Na južnoj strani Grote Markt trga, najbliže prema katedrali, nalazi se kompleks lijepih zgrada Guildhalls. Iz ovih zgrada vidi se 123 metra visok toranj katedrale. Već sam spominjao da je katedrala stisnuta između blokova zgrada sa svih strana i teško ju je uloviti jednim pogledom, sa ovog mjesta moći ćete najbolje vidjeti vrh tornja.

Na sredini trga je poznata fontana Brabo izgrađena 1887. godine. Fontana predstavlja priču iz folklora grada, prema legendi u rijeci Scheldt živio je mitski džin zvan Druon Antigoon

koji je naplaćivao prijelaz preko mosta, tko nije želio platiti Antigon bi ga uhvatio za ruku i bacio u rijeku. Strahovladu je prekinuo mladi rimski vojnik Brabo koji je Antinogonu odsjekao ruku i bacio je u rijeku te tako postao heroj grada. Fontana predstavlja upravo taj događaj iz legende, Brabo na vrhu upravo se sprema baciti odsječenu ruku Antigona.

Ispred fontane primijetio sam dvoje mladih ljudi kako se glupiraju. Zamolili su me da ih slikam. Kažu da su se tek vjenčali, dolaze iz Engleske, a za zadatak su dobili da se fotografiraju na određenim gradskim atrakcijama po Europi na pomalo lud način. U Antwerpenu se moraju slikati ispred Brabo fontane na sunčan dan a obučeni u kabanice i sa gumenim čizmama na nogama. Simpatični su. 🙂

Grad je prepun malih umjetničkih detalja koje možda nećete niti primijetiti ukoliko ne znate što tražite. Na primjer na kutovima važnijih zgrada često se nalaze mala marijanska svetišta, ovo je jedno od njih.

U Antwerpenu postoji još jedna zgrada pod zaštitom UNESCO-a, to je muzej štampe Plantin-Moretus. Nažalost muzej je bio zatvoren u vrijeme moje posjete tako da ću moći vidjeti samo zgradu izvana. Štamparija je osnovana u već puno puta spomenutom za grad zlatnom 16. stoljeću tako da vrijedi baciti pogled na nju makar izvana.

Svega stotinjak metara istočno od glavnog trga izaći ćete na rijeku Scheldt. Rijeka je duga 350 km, izvire u Francuskoj, prolazi kroz Belgiju a u more se ulijeva u Nizozemskoj. Antwerpenu ova rijeka znači život, bez nje grad ne bi imao luku što je, kako u prošlosti tako i danas, glavni pokretač razvoja grada.

Uz rijeku Scheldt postoji mala, uzdignuta šetnica sa koje možete vidjeti dijelove antwerpenske luke i brojne vjetrenjače razasute uz njen tok.

Ono što će mnogima turistima možda biti zanimljivo je pješački tunel ispod rijeke. Tunel je dugačak 572 metra i širok gotovo 5 metara a nalazi se 32 metra pod zemljom.

Sličnim pješačkim tunelom sam prošao u Hamburgu a želim proći i ovim antwerpenskim.

U tunel se spušta starim i dugačkim drvenim pokretnim stepenicama. Lijepo je ovo za vidjeti, ne znam jesam li ikada prije vidio ovakve starinske, drvom obložene stepenice.

Postoji i lift za bicikliste, u liftu mali semafor signalizira ne broj kata na kojem se nalazite kako ste navikli u zgradama već dubinu u metrima, ide sve do -31. Auti naravno nemaju pristup dolje.

Kroz tunel možete pješke proći za desetak minuta, na momente je sablasno prazan, na momente naiđe grupa ljudi ili biciklista. Postoje čak i ulični muzičari koji su ovdje našli svoje mjesto za zaradu a zbog akustike tunela njihova melodija pratit će vas kroz cijeli tunel.

Ako ste u Antwerpenu svakako prođite kroz tunel, besplatno je, ne traje dugo, a sa druge strane dočekat će vas pogled na grad iz posve drugačije perspektive. Imate li više vremena sa druge strane rijeke Scheldt postoji puno parkova i zelenila, odlično mjesto za piknik ili poneko pivo sa pogledom.

Vratio sam se nazad kako sam i došao, kroz tunel, te skrenuo nizvodno uz obalu rijeke Scheldt prema srednjovjekovnoj tvrđavi Het Steen.

Het Steen tvrđava se smatra za najstariju građevinu u gradu. Izgrađena je početkom 13. stoljeća kako bi omogućila bolju kontrolu rijeke Scheldt. Ime Het Steen u prijevodu jednostavno znači kameni dvorac. Od 14. do 19. stoljeća tvrđava je korištena kao zatvor a zatim je veći dio nažalost srušen. Ovo što danas vidio samo je jedan manji dio koji preostao.

Ispred tvrđave Het Steen nalazi se skulptura džina iz lokalne legende. Džin se zove Lange Wapper a legenda kaže da je bio toliko velik da se mogao kretati između gradova sa samo jednim korakom. Kip ga ne prikazuje baš toliko velikim ali veći je nekoliko puta od dva čovjeka ispred njegovih nogu.

Dalje prema sjeveru možete prošetati uz rijeku Scheldt, uz obalu ćete naići na nekoliko zanimljivih muzejskih primjeraka lučkih dizalica.

Museum aan de Stroom ili u prijevodu muzej pored rijeke je najnoviji i najveći muzej u Antwerpenu. Otvoren je 2011. godine a ubrzo su u njega preseljene muzejske postave nekoliko muzeja, na primjer etnografskog ili pomorskog. U muzeju se nalazi oko 470.000 izložaka no sve i da ne uđete u njega vrijedi ovdje doći samo vidjeti ovu postmodernističku zgradu izvana.

Svega stotinjak metara dalje nalazi se još jedan zanimljiv muzej Red Star Line. Meni osobno bilo bi ga zanimljivo posjetiti no nažalost nije radio u doba dana kada sam bio tamo.

Riječ je muzeju brodarske kompanije Red Star Line koja je prevezla veliku većinu emigranata iz ovih krajeva Europe u Ameriku od 1873. do 1934. Ukoliko imate neku rodbinu u Sjedinjenim Američkim Državama koja je već generacijama tamo lako je moguće da su otišli upravo Red Star Line brodovima. Upravo u zgradama u kojima se danas nalazi muzej nekada je bilo mjesto ukrcaja.

Izašao sam natrag na rijeku Scheldt upravo na mjestu gdje ona naglo skreće prema zapadu i neko vrijeme promatrao velike brodove u odlasku. To je bilo vrijeme zalaska sunca što je uz vatrene boje neba davalo neki romantičan ugođaj trenutku iako sam kraj sa lukom i teškom industrijom u pozadini i nije baš romantično mjesto.

U vrijeme kada je ovo slikano bilo je već 21:30 h a sunce je tek na zalasku.

Kao što sigurno znate i kao što sam već spomenuo, Belgija se nalazi zapadnije i sjevernije od nas pa dani duže traju što će dobro doći svim turistima kojima dan za obilazak grada nije nikada dovoljno dug. Ja sam jedan od tih. 🙂

Vratio sam se prema centru grada kroz mirne ulice starog Antwerpena. Na Grote Markt trgu još sam malo uživao u gradu i okinuo još jedan set fotografija prije nego sam se zaputio prema kolodvoru uhvatiti vlak za povratak u Bruxelles.

Ovaj set fotografija slikan je između 22 i 22:30 h, primijetiti ćete da još uvijek nije nastupila potpuna noć. 🙂 Noć stiže tek oko 23 h.

Još jedan pogled na najljepšu željezničku stanicu na svijetu, ovaj puta u noćnom ugođaju, te povratak u Bruxelles.

 

Bruxelles – 13.07.2017.

Jutro u Bruxellesu i povratak u Zagreb

Po starom dobrom Murphyjevom zakonu sunce se u Belgiji pojavilo u punom sjaju tek na dan našeg odlaska. Kiša nas je pratila puna dva dana što je donekle pokvarilo dojam putovanja ali bez obzira na to bolje je putovati po kiši nego nikako. 🙂

Današnji let za Zagreb polijeće u 13:15 što ipak ostavlja nešto vremena za kratki obilazak centra Bruxellesa po lijepom i sunčanom jutru. Protekla 2 dana proveo sam obilazeći Gent, Brugge, Leuven i Antwerpen dok je Bruxelles ostao pomalo zakinut. Jutros ću to pokušati nadoknaditi.

Svaki grad izgleda puno ljepše okupan sunce pa je tako i sa Bruxellesom. Nije mi prvi puta da sam u glavnom belgijskom gradu i nije prvi puta da ga vidim sunčanog no ovo jutro je nekako posebno, bistro i čisto nakon što je kiša dobro isprala ulice i zrak.

Na sreću Thon Hotels Brussels City Centre u kojem smo smještani vrlo je blizu povijesnom centru grada i glavnom gradskom trgu. Za manje od 10 minuta pješke mogu stići do Grote Markt trga pa ne vidim razloga zašto ne otići. Nakon odličnog doručka, oko 8:30 bio sam već na ulicama Bruxellesa.

Bruxelles je pun lijepih murala po gradskim zidovima. Ovo je jedan od njih na kojega sam slučajno naletio usput.

Manneken Pis jedan je od simbola Bruxellesa, ponekad ga zovu i Petit Julien. U pitanju je mala fontana sa likom dječaka koji mokri, visok je svega 61 cm ali svejedno svakodnevno privlači tisuće turista. Upravo je nevjerovatno kako su belgijanci uspjeli napraviti tako veliku turističku atrakciju od nečega tako maloga i prilično nebitnoga. Oko malog kipa uvijek se tiska nekoliko desetina turista i gotovo pa ga je nemoguće slikati na miru.

Kip Manneken Pisa izgrađen je 1619. godine no nekoliko puta je bio otuđen. Ovo što danas vidimo je kopija iz 1965. a original se čuva u zgradi Maison du Roi, današnjem muzeju grada Bruxellesa na Grote Markt trgu.

Kip sam po sebi nije ni po čemu poseban no posebna je priča koja je stvorena oko njega.

Prema prvoj legendi kip je podignut dječaku koji se u 14. stoljeću pomokrio po fitilju eksploziva kojim su neprijatelji htjeli raznijeti gradske zidine. Mali dječak tako je spasio grad od osvajanja. Prema drugoj legendi bogati gradski trgovac izgubio je svog sina te je zamolio ljude mu pomognu pronaći ga. Mještani su ga pronašli kako u obližnjem vrtu urinira a trgovac je iz zahvalnosti za pronalazak sina poklonio dotičnu fontanu gradu.

Što god bila istina Bruxelles je ponosan na svoga malog dječaka. Kip dječaka je često obučen u razne nošnje ovisno od doba godine i prilike. I u vrijeme moje posjete bio je obučen u tradicionalnu nošnju.

U novije doba mali Manneken dobio je i žensko društvo – Jeanneke Pis. Logično ovaj kip predstavlja djevojčicu kako mokri.

Prvotno je zamišljeno da bude postavljen nasuprot Juliena no to se ipak nije dogodilo. postavljen je 1987. godine prilično udaljen od originalno zamišljene lokacije, u maloj slijepoj ulici koju nije baš najlakše za pronaći. Naknadno je kip i ograđen kako bi ga se zaštitilo od vandalizma. Očito da ovaj kip nije jednako dobro primljen u Bruxellesu kao njegova muška inačica.

U prolazu ispod gradske vijećnice, na putu prema Grote Markt trgu proći ćete pored kipa lorda Everard t’Serclaes. Pronaći ćete ga lako prema gužvi turista oko njega. 🙂 Legenda kaže da ako dotaknete ruku kipa jednog dana vratiti ćete se u Bruxelles. Iz tog razloga uvijek je gužva oko kipa a ruka je neprekidno ispolirana i sjajna.

Grote Markt ili jednostavno Veliki trg je glavni trg u gradu, mjesto koje sigurno

nećete niti smijete propustiti kada ste u Bruxellesu. Trg odnosno tržnica na ovome mjestu postoji još od 10. stoljeća no današnji izgled može zahvaliti ponajviše zgradama izgrađenim u prosperitetnom 15. stoljeću. Trg je danas pod zaštitom UNESCO-a.

Najpoznatija zgrada na trgu svakako je gotička gradska vijećnica Stadhuis, izgrađena je između 1401. i 1455. godine a nalazi se na južnom kutu trga. Centralno mjesto zgrade zauzima toranj visok 96 metara na njegovom vrhu nalazi se 5 metara visok kip svetog Mihaela kako ubija demona.

Što se tiče same izgradnje gradske vijećnice negdje sam pročitao zanimljivu priču, sad ne znam koliko je istinita ali nema veze, evo prenosim vam. Naime glavni projektant je insistirao na savršenoj simetriji zgrade međutim ako se dobro zagledate i znate što tražite primijetit ćete da je glavni ulaz ispod glavnog tornja pomaknut malo ulijevo. Navodno da arhitekta nije mogao to podnijeti, smatrao je ovo osobnim porazom te se na kraju bacio s 96 metara visokog tornja zgrade.

Zanimljiva je priča i iz 17. stoljeća, točnije 13.08.1695. kada su francuske trupe napale Bruxelles sa 70.000 vojnika te topovima gađale sam trg. Tada je cijeli trg gotovo pa potpuno uništen, ostala je samo kamena školjka od gradske vijećnice i nekoliko fragmenata ostalih zgrada. Ono što je zanimljivo je da je samo gradska vijećnica preživjela ovaj dan u donekle prepoznatljivom obliku iako je baš ona bila glavna meta topova.

Nasuprot gradskoj vijećnici nalazi se zgrada Maison du Roi, danas se u njoj nalazi muzej grada Bruxellesa.

Unaokolo Grote Markt trga možete vidjeti još puno lijepih zgrada, nekadašnjih plemićkih kuća zvanih Guildhalls. Mnoge od njih ukrašene su zlatnim detaljima i blještavim kipovima na vrhu što trgu daju poseban, luksuzan štih.

Pri povratku u hotel posjetio sam još jedan od lijepih gradskih trgova koji mi je u prethodnim posjetama uvijek nekako ostajao ispod radara. Riječ je o trgu Place des Martyrs (Martelarenplein). Ispod trga nalazi se kripta sa 400 grobova junaka iz belgijske revolucije 1830. godine a usred kripte je spomenik domovini – Patria.

Trg je vrlo lijep i nekako romantičan, okružen svijetlim zgradama iz 18. stoljeća. Ne propustite ga posjetiti kada ste u Bruxellesu.

 

***

Vratio sam se u hotel prije dogovorenog vremena polaska na aerodrom. U 10 smo se našli svi u predvorju hotela a dogovoreni taksi odvezao nas je na Zaventem.

Zaventem je nacionalni i najveći belgijski aerodrom. Kroz njega prođe oko 23 milijuna putnika godišnje što ga stavlja na 21. mjesto u Europi po prometu. Nalazi se 12 km sjeveroistočno od centra grada i lako je dostupan dobrim vezama vlakom ili busom.

Na Zaventem smo došli malo ranije jer imamo poziv posjetiti The Loft bussines longe Brussels Airlines. Simpatična Sandra iz Lufthanse koja je bila sa nama na putovanja željela nam je predstaviti novi bussines lounge tek netom prije otvoren.

Ne znam koliko često koristite lounge barove kada putujete no ovaj vrijedi posjetiti i skratiti vrijeme čekanja na let. Prostor je uređen praktično i sa stilom, raznovrsne hrane i pića ima ne pretek, želite li se istuširati nema nikakvih problema, postoji nekoliko kupatila a tu je čak i i prostor u kojemu možete odspavati. Gotovo da bi čovjek poželio ostati ovdje što duže, čekanje se ovdje uopće ne čini lošim. 🙂

 

Želite li posjetiti The Loft moram vas obavijestiti da je ulaz rezerviran i besplatan samo za putnike bussines klase te Senator, Gold i Frequent Traveller članove. Ako ste vlasnik Flex&Fast karte Brussels Airlinesa moći ćete ući uz naknadu od 25€.

Nakon guštanja u lounge baru ukrcali smo se u naš avion, bacili još jedan pogled na Bruxelles iz zraka i sat i 45 minuta kasnije sletjeli smo u Zagreb.

Belgijska ekipa stigla je ponovo na mjesto polaska – zagrebački aerodrom. Redom s lijeva na desno, Domagoj popularni bloger Ribafish, Petra iz magazina Meridijani, Marijana sa portala magic4.club, Andreja sa portala Relaxino, Sandra iz Lufthanse, Petra iz magazina place2go, naš voditelj Antonio iz Gospodarskog i trgovinskog predstavništva belgijskih regija u Republici Hrvatskoj te vaš dežurni Tripolog.

Pozdrav Ekipi, nadam se da se vidimo opet. 🙂

 

Na kraju turneje što reći osim posjetite Belgiju, u njoj se krije puno više toga za vidjeti nego što biste na prvu loptu mogli pomisliti, sigurno ćete uživati u putovanju. Kao prvo zemlja je prava riznica očuvane srednjovjekovne arhitekture, putovanje kroz Belgiju često će vam ličiti na putovanje vremeplovom. Za početak sam posjetio Gent, po mnogima najljepši belgijski grad, pravi srednjovjekovni dragulj, izgrađen ponajviše novcem zarađenim na trgovini i tekstilnoj industriji. Svoje zlatne trenutke proživio je tijekom 11., 12. i 13. stoljeća kada je čak postao drugi grad po veličini u Europi.

Tek na korak dalje nalazi se Brugge, po mnogočemu sličan Gentu. Ova dva grada nalaze se vrlo blizu jedan drugome, dijele zajedničku povijest i razvoj, nastali su u slično vrijeme, arhitektura je slična, čak i veličina…no ima puno toga što ih razlikuje. Moja preporuka je da svakako posjetite oba grada, uz dobre željezničke veze i blizina dva grada to je moguće postići i u jednom danu.

Sa druge strane Bruxellesa, prema istoku, nalazi se još jedan srednjovjekovni biser Belgije – Leuven. Leuven je dom najstarijeg univerziteta u ovom dijelu Europe i ujedno najstarijeg katoličkog univerziteta na svijetu koji je još uvijek u funkciji. Pivoljupcima će draži biti podatak da se u gradu nalazi sjedište najveće pivske kompanije na svijetu a pivo Stella Artois nastalo je upravno u Leuvenu gdje se i danas proizvodi.

Za kraj tu je i Antwerepen, grad kroz koji smo vas upravo proveli.

Nadam se da vam je ovo dovoljan broj razloga, posjetite Belgiju i sigurno se nećete pokajati. 🙂

 

CIJENE:

Što…	…i pošto
Vlak Leuven – Antwerpen	7,60€
Vlak Antwerpen – Bruxelles	7,60€

 

GALERIJA: